Nisu usvojili budžet, ali su im procjene rasta optimistične

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine jednoglasno je usvojilo i uputit će Evropskoj komisiji Program ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine (PER BiH) za period 2026– 2028. Dokument najavljuje stabilan ekonomski rast, previše optimističan, ali ne nudi konkretne mjere za ostvarenje rasta.

Iz Vijeća ministara je saopšteno da je dokument u sinergiji s Reformskom agendom te predstavlja ključni dokument za proces stabilizacije i pridruživanja za ispunjenje ekonomskih kriterija za članstvo u EU.

Ekonomske projekcije svih nivoa vlasti, prema ovom dokumentu, predviđaju da bi Bosna i Hercegovina u ovom periodu mogla ostvariti realni rast BDP-a od oko 3 do 3,6 posto godišnje, uz postepeno smanjenje inflacije i jačanje izvoza. Da bi se taj rast održao, naglašava se potreba za povećanjem produktivnosti, konkurentnosti i modernizacijom privrede.

Predstavljena su ekonomska kretanja, finansijski rizici i problemi s kojima se suočava bh. ekonomija, ali bez previše kritičkog osvrta. Problemi, kao što je pad zaposlenosti i izvoza, uglavnom se pripisuju globalnim ekonomskim kretanjima.

U dokumentu se navodi da će bh. ekonomija, prema procjenama, u 2026. godini zabilježiti realni rast BDP-a od 2,6 posto, koji će biti prvenstveno vođen jačanjem domaće potražnje.

Međutim, dokument ne daje detaljan mehanizam kako će se ostvariti ovakav rast, nego više makroekonomske pretpostavke. Nisu navedene pojedinačne reforme ili mjere koje direktno objašnjavaju kako će doći do rasta BDP-a.

Rast se objašnjava kroz očekivane trendove, a ne kroz konkretne intervencije države. Također, investicije se spominju kao važan faktor, ali bez preciziranja koje politike će ih potaknuti. Domaća potražnja se očekuje da raste više zbog “poslovnog ciklusa” nego zbog jasno definisanih politika.

Napominje se da Fiskalno vijeće u BiH, iako su preduzeti određeni koraci u tom pravcu, nije usvojio Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2026–2028, u rokovima predviđenim budžetskim kalendarom.

Još uvijek nema pravnog osnova za pripremu Dokumenta okvirnog budžeta institucija BiH za period 2026–2028. i Nacrta Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu. BiH je ponovo ušla u novu godinu bez usvojenog budžeta, a institucije se finansiraju na osnovu odluka o privremenom finansiranju.

Tokom trajanja privremenog finansiranja, institucije mogu raspolagati sredstvima u visini jedne četvrtine budžeta iz prethodne godine. Istovremeno, zabranjeno je pokretanje novih projekata, kao i širenje postojećih programa i aktivnosti.

Ovakav problem imali smo i ranijih godina. U posljednjih 25 godina, BiH budžet usvojila na vrijeme svega pet puta, iako zakon jasno propisuje da budžet mora biti donesen do kraja tekuće godine za narednu fiskalnu godinu.

Prema dokumentu, rizici po ostvarivanje projekcija ekonomskog rasta podijeljeni su u vanjske i unutrašnje. Navodi se da su vanjski rizici dosta izraženiji i predstavljaju veći rizik za realizaciju projekcija ekonomskog rasta iz osnovnog scenarija u odnosu na unutrašnje.

“Neizvjesnost u vanjskom okruženju, jačanje inflatornih pritisaka kao i slabljenje globalnog ekonomskog rasta zasigurno bi imali negativan utjecaj na potrošnju, investicije, vanjskotrgovinsku razmjenu a samim tim i na projekcije ekonomskog rasta u BiH u osnovnom scenariju za period 2026.- 2028. godina”, piše u dokumentu.

Unutrašnji rizici, kako se navodi, predstavljaju složen sistem donošenja odluka i spor tempo provođenja ekonomskih reformi u zemlji.

Eventualna kašnjenja u implementaciji provođenju strukturnih reformi mogli bi se negativno odraziti na ukupni ekonomski rast, stoji u dokumentu uz napomenu da BiH do 2026. mora usaglasiti zakonodavstvo s onim u EU u oblasti zelene energije.

Upozoravaju i na trend smanjenja radne snage, što može utjecati na sporiji rast BDP-a od projektovanog, ali opet bez konkretnih mjera kako ovo prevazići.

Negativan trend u okviru industrijske proizvodnje u zemlji tokom 2025. je nastavljen, a glavni krivac je, za Direkciju za ekonomsko planiranje, je taj što je “u posljednje vrijeme ekonomska aktivnost u zemljama EU bila prilično stagnantna to se odrazilo i na trend kretanja fizičkog obima industrijske proizvodnje u BiH”.

Podsjećaju da BiH već duži vremenski period bilježi trend usporavanja fizičkog obima industrijske proizvodnju, što se naročito odnosi na prerađivačku industriju. U prvoj polovini 2025. godine zabilježen je pad od jedan posto.

U periodu 2026–2028. očekuje se stabilniji ekonomski rast u BiH i svijetu, što bi trebalo povećati proizvodnju, zaposlenost i izvoz. Industrijska proizvodnja će zavisiti od globalnih kretanja, ali i od toga koliko će BiH unaprijediti poslovni ambijent i provoditi reformske mjere, posebno u vezi s investicijama i zelenom tranzicijom. Kašnjenja u zelenoj tranziciji mogla bi smanjiti konkurentnost domaće industrije.

Prognoze rasta industrije ostvarive su samo ako se ispune predviđeni domaći i međunarodni uslovi. Najveći rizici su loša proizvodnja električne energije zbog hidroloških prilika i zastarjelih termoelektrana, klimatski izazovi te eventualno kašnjenje reformi koje su ključne za bolji poslovni ambijent.

I u ovom dijelu nema jasnih mjera kako prevazići probleme u industrijskom sektoru već se zaključci svode na “šta bi bilo kad bi bilo”. Iz Direkcije objašnjavaju šta bi se trebalo desiti da industrija raste, ali ne i kako će se to postići.

U 2024. godini tržište rada u BiH obilježeno je blagim rastom zaposlenosti, dok je u Federaciji zabilježen pad od preko 6.000 radnih mjesta. Broj zaposlenih u cijeloj državi porastao je za samo 0,6%, ali je rast, kako se navodi, usporen zbog pada zaposlenosti u industriji, posebno u prerađivačkom sektoru. Najveći doprinos rastu dali su trgovina i uslužne djelatnosti.

Tokom prve polovine 2025. godine zabilježen je pad zaposlenosti od 0,3 posto. Iz Direkcije objašnjavaju da je to zbog nastavka pada broja radnika u industrijskoj proizvodnji i vađenju ruda.

“Plate u 2025. snažno rastu – prosječna neto plata dostiže 1.601 KM, uz realni rast od preko 9%, što je djelimično rezultat povećanja najnižih plata u oba entiteta”, navodi se.

“Projekcije za period 2026–2028. predviđaju postepeni rast zaposlenosti zahvaljujući očekivanom ubrzanju ekonomskog rasta i povoljnijim poslovnim uslovima.

Najviše zaposlenih i dalje će biti u trgovini i prerađivačkoj industriji, dok se u javnom sektoru očekuje skromniji rast. Procjenjuje se povećanje broja zaposlenih od 0,5 posto do 1,2 posto godišnje, uz rast plata od oko 5–5,6 posto”, piše u usvojenom dokumentu.

Navode da slabiji ekonomski rast, manji obim investicija, lošije poslovno okruženje i odlaganje strukturnih reformi mogli bi usporiti rast zaposlenosti i plata. Dodatni izazovi uključuju odlazak radne snage u inostranstvo.

Predviđen je rast cijena i inflacije, ali ćemo se time baviti u drugom tekstu.