Zašto BiH još uvijek nije dobila 60 miliona eura iz EU

Bosna i Hercegovina je krajem septembra prošle godine poslala usaglašenu Reformsku agendu, ali zbog nepostojanja političkog dogovora u Vijeću ministara BiH, naša zemlja još uvijek nije dobila prvu isplatu novca iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan.

BiH još uvijek nije imenovala koordinatora za Plan rasta niti usvojila potrebnu dokumentaciju da bismo dobili tranšu od 60 miliona eura.

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto se nakon jučerašnje sjednice hvalila da je ostvaren značajan reformski iskorak u kontekstu približavanja EU.

Krišto je navela da je Vijeće ministara usvojilo 25 nacrta zakona, od čega 17 nosi oznaku EU, te da je u protekloj godini usvojena reformska agenda, dokument koji zahtijeva saglasnost svih nivoa vlasti.

Na sjednici Vijeća ministara BiH razmatran je i napredak u vezi s pripremama za sklapanje sporazuma o zajmu i grantu.

Ministar financija i trezora Srđan Amiđić nije prisustvovao sjednici, ali je, kako je navela Krišto, zatraženo da institucije dostave cjelovitu informaciju o trenutnoj fazi procesa i dinamici potrebnoj za ratifikaciju sporazuma. Naglasila je da se sredstva iz grantova i kredita ne mogu povući bez prethodne ratifikacije.

Krišto je podsjetila i na realizaciju projekta Fonda solidarnosti, u okviru kojeg je BiH dobila 45,7 miliona eura od Evropske komisije. Trenutno se, kako je navela, čekaju povratne informacije evropskih institucija o procedurama za dalje korištenje tih sredstava.

Osvrnuvši se na širi kontekst, kazala je da se čini kako su institucije Evropske unije trenutno zaokupljene geopolitičkim izazovima, što je, prema njenom mišljenju, dovelo do određenog usporavanja procesa prema BiH. Dodala je da i u domaćem okviru postoje izazovi, ali da objektivno postoji i određena usporenost na strani evropskih institucija.

Naglasila je da, uprkos izazovima, institucije moraju iskoristiti vrijeme koje je pred njima kako bi usvojile preostale obaveze na evropskom putu, uključujući Zakon o sudu BiH, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te odluku o utvrđivanju glavnog pregovarača, koja je već u drugom krugu razmatranja u Vijeću ministara.

Krišto je poručila da će, kao predsjedavajuća, sa kolegama učiniti sve da institucije budu maksimalno ažurne i odgovorne.

“Ako u narednih 15 dana ili mjesec usvojimo potrebne zakone, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti termin za održavanje prve međuvladine konferencije s Evropskom unijom”, poručila je Krišto, dodajući da je važno da se jasno zna od koga zavisi napredak i gdje eventualno dolazi do zastoja.

S druge strane, ministar saobraćaja i komunikacija Edin Forto upozorio je da odugovlačenje može imati ozbiljne posljedice po evropski put BiH.

Forto je naveo da ni tri mjeseca nakon odobravanja Plana rasta Bosna i Hercegovina još nema ni nacrta dva dokumenta koja su neophodna za njegovu realizaciju, sporazuma o instrumentu te sporazuma o zajmu.

Za ostalih 850 miliona eura, BiH treba provesti konkretne reforme, ali još uvijek nije imenovan ni glavni pregovarač. Zbog blokada u Vijeću ministara, BiH je već ostala bez oko 100 miliona eura iz ovog programa.