Novi tereti privredi: Obrtnicima rastu troškovi, nekima prijeti opstanak

Povećanje minimalne plate i osnovica za obračun doprinosa obrtnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine od 2026. godine, značajno je uvećalo troškove za obrtnike koji upozoravaju da bi nova fiskalna opterećenja mogla ugroziti opstanak mnogih malih biznisa.

Vlada Federacije BiH krajem 2025. godine donijela je odluke o minimalnoj plati za 2026. godinu te povećanju osnovica za obračun doprinosa obrtnicima, što je objavljeno u Službenim novinama FBiH zadnjeg dana prošle godine i stupilo na snagu osam dana nakon objavljivanja. 

Minimalna neto plata za 2026. godinu iznosi 1.027 KM. Osnovica za ovu neto platu, uzimajući u obzir da zaposlenik po osnovu porezne kartice ima koeficijent 1,0, iznosi 1.605,48 KM. Oni zaposlenici koji nemaju poreznu karticu, osnovica za obračun minimalne plate iznosi 1.653,79.

Iz Obrtničke komore Federacije upozorili su da svako opterećenje obrtnika utiče na njihovu konkurentnost i stabilnost poslovanja. Strahuju da će povećanje doprinosa opteretiti njihovo poslovanje.

Predsjednik Upravnog odbora Obrtničke komore FBiH i predsjednik Obrtničke komore Kantona Sarajevo Naser Idrizagić kaže da su obrtnici već navikli da se doprinosi svake godine povećavaju.

„Do sada to nije bio neki značajniji iznos. Sto maraka je ipak konkretno povećanje i naravno da ima ljudi na čije poslovanje će to utjecati“, kazao je Idrizagić za !Odgovor.

U odnosu na 2025. godinu došlo je do povećanja i to za obrtnike koji utvrđuju dohodak na osnovu poslovnih knjiga, osnovica doprinosa iznosi: 2.710 KM – za slobodna zanimanja (programeri, prevodioci, advokati…). 

U 2025. godini osnovica je iznosila 2.329 KM što je povećanje za 381 KM. Nakon povećanja osnovice programeri, prevodioci, advokati i ostali koji spadaju u slobodna zanimanja plaćat će 975,60 KM na ime doprinosa.

Za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti (ostali obrti, uslužni djelatnici, trgovačke radnje), osnovica će iznositi 1.602 KM. U odnosu na 2025. godinu povećana je za 266 KM. Za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu osnovica je povećana sa 614 na 715 KM, kao i za samostalnu djelatnost trgovca pojedinca.

Za obrtnike koji dohodak utvrđuju i plaćaju u paušalnom iznosu (paušalci), mjesečna osnovica za obračun doprinosa iznosi 1.355 KM za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti (u 2025. bilo 1.164 KM), 616 KM – za niskoakumulativne djelatnosti tradicionalnih esnafskih zanata, samostalnu djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu kao i taxi prijevoza (za ove tri djelatnosti osnovica bila 529 KM).

Za samostalnu djelatnost trgovca pojedinca doprinosi sada iznose 717 KM. U 2025. bilo 614 KM.

Ostali obrtnici će plaćati 576,72 KM (trgovci, ugostitelji, ostali obrtnici), poljoprivredni proizvođači koji dohodak utvruđuju na osnovu poslovnih knjiga i trgovci pojedinci će plaćati 257,40 KM, a niskoakumulativne djelatnosti i paušalci će plaćati 221,76 KM.

Benjamin Hekić, predsjednik Udruženja malih i srednjih preduzeća FBiH od početka prošle godine upozoravao je da će 2026. biti najgora godina za obrtnike i male privrednike. Kaže da ambijent za poslovanje nikad nije bio gori.

„Sve što je Vlada Federacije dala u prošloj godini, subvencije na smanjenje doprinosa, sad ponovo vraća u budžet preko obrtnika. Znali smo da će to desiti jer odluka o osnovici u Federaciji BiH se veže za prosječnu platu“, govori on.

Kaže da je prvi put na tržištu rada u FBiH da su doprinosi obrtnicima manji nego radnicima na minimalnoj plati.

„Došli smo do toga da je najneisplativije biti radnik na minimalnoj plati. U tome se vidi pogubnost prevelikog učešća minimalne plate u prosječnoj. Kada sagledamo realno, bolje je biti obrtnik nego radnik na minimalnoj plati. Radnik na minimalnoj plati plaća sada oko 665 KM doprinosa, dok je to za obrtnika oko 576 maraka“, kaže on.

Pojašnjava da rastom minimalne plate, raste i prosječna pa samim time i osnovica za izračunavanje doprinosa obrtnicima.

„Sad će se tek osjetiti posljedice. Prošle godine ih nisu toliko osjetili jer se osnovica vezivala za prosječnu platu iz 2024. Sad će to naravno da osjete, to su povećanja od 80, 100, 120 KM, što nije malo kad uzmemo u obzir sve to što su dobili kroz smanjenje bruto stope doprinosa“, rekao je Hekić u razgovoru za !Odgovor.

Kazao je kako je u decembru prošle godine Federacija ostala bez 1.200 radnih mjesta što je gubitak od preko 6.000 u prošloj godini.

„To nisu samo ljudi koji su dobivali otkaze. To su i ljudi koji su pozatvarali svoje obrte, ljudi koji su se odjavili iz porezne uprave. Vjerujem da će ovo biti izazovnija godina i od 2025.  

zbog same inflacije koja je duplo veća nego u zemljama EU, pa sve do jako visoke cijene rada, odnosno poreza na rad“.

Kaže da će se gubitak radnih mjesta nastaviti i u narednom peridu zbog previsoke minimalne cijene rada koja je blizu prosječnoj, što, prema njegovom mišljenju, ugrožava radnike na marginama.

„Zašto bi neko uposlio radnika na marginama kad za 20-30 posto plate možete zaposliti stručnu osobu s iskustvom. Vlada FBiH, nažalost ovdje nije pomogla tim osobama na marginama, nego pokušava da i osobe koje su bile prosječnih primanja svede na margine. Minimalno pet godina ćemo mi osjećati ovu odluku iz decembra 2024. Ljudi na marginama još teže će naći posao i trend uvoza radne snage se nastavlja jer sva zanimanja koja mi uvozimo su baš ta zanimanja koja će biti najvjerovatnije negdje na minimalnoj plati ili oko minimalne plate“, rekao je.

Upozorio je da je naglim skokom minimalne plate povećana i inflacija koja je trenutno duplo veća nego u EU.

„Ako je hrana u Evropi skuplja za 15 posto, kod nas je 30. Inflacija neće ići sada preko četiri posto, jer nismo pravili neke velike šok terapije, ali neće se ni smanjiti“, kazao je.