Zašto je poskupio plin u Federaciji?

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na posljednjoj sjednici donijela je odluku o poskupljenju plina od 1. januara 2026. za 3.99 posto. 

Na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine,Vlada je donijela Odluku kojom se daje saglasnost na veleprodajnu cijenu prirodnog gasa za distributivna privredna društva na području Federacije BiH, počevši od 1.januara 2026. godine, što znači da će potrošači na računima za januar dobiti uvećane cijene plina. 

Nova cijena iznosi 827,42 KM/1.000 Sm³, odnosno 0,82742 KM/Sm³ (t=15 °C, p=1,01325 bar, važeći uslovi za BiH), donja toplotna vrijednost prirodnog gasa (Hd=34.075,60 kJ/Sm³). U cijenu prirodnog gasa nije uračunat porez na dodanu vrijednost.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je danas u Sarajevu da je cijena gasa u FBiH uvećana za 3,99 posto jer je Gazprom povećao izvozne cijene za BiH. 

“Tu cijenu koju smo dobili moramo realizovati u 2026. i to je još jedan pokazatelj zašto moramo izraditi i drugi gasovod, a to je u ovom trenutku Južna interkonekcija”, naveo je Lakić. 

Lakić je kazao da se nada da događaji u narednom periodu neće uticati na standard građana te kazao da je riječ o stvarima koje su nam servirane i nad kojim nemamo kontrolu. 

Kao ključni razlog za poskupljenjem cijene plina, u obrazloženju Vlade FBiH, se navodi način formiranja cijene plina, koja je vezana za prosječne cijene energenata na svjetskom tržištu, posebno nafte i naftnih derivata. 

Federalnom ministarstvu trgovine dostavljen je zahtjev privrednog društva Energoinvest d.d. Sarajevo za davanje saglasnosti na promjenu veleprodajne cijene prirodnog gasa prema distributivnim privrednim društvima u Federaciji BiH. 

U svom zahtjevu Energoinvest d.d. Sarajevo navodi kako bi se nova veleprodajna cijena prirodnog gasa za distributivne kompanije (povlaštene tarifne kupce) trebala povisiti za 3,99 posto, odnosno sa dosadašnjih 795,67 KM/1.000 Sm³ (0,79567 KM/Sm³) na 827,42 KM/1.000 Sm³ (0,82742 KM/Sm³). 

Iz Energoinvesta navode da isporučilac gasa Gazprom Export LLC je 12. januara 2026. godine dostavio obračun ukupnog koeficijenta cijene, koji je uvećan za 3,99 posto u odnosu na prethodni kvartal. 

Navodi se i da je, na osnovu Odluke Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske, u decembru 2025. godine zaključen Aneks ugovora sa transporterom prirodnog gasa "Gas Promet Pale", kojim su definisane nove tarife za pristup transportnom sistemu. 

“Primjena navedenih tarifa dovodi do povećanja troškova transporta prirodnog gasa za dodatnih 0,8 posto u odnosu na važeće troškove transporta”, kažu iz Energoinvesta. 

S ciljem smanjenja pritiska na privredu i krajnje potrošače prirodnog gasa, Energoinvest d.d. Sarajevo u svom zahtjevu navodi da će navedeni porast transportnih troškova preuzeti na teret vlastitog poslovanja. 

Također, u tabelarnom prikazu kretanja veleprodajnih cijena prirodnog gasa, između ostalog, naveden je i podatak da je početkom 2024. godine veleprodajna cijena prirodnog gasa iznosila 869,15 KM/1.000 Sm³, te da je do kraja 2025. godine četiri puta umanjivana. 

Trenutno se Federacija BiH gotovo u potpunosti oslanja na jedan pravac i jednog dobavljača prirodnog plina, a to je ruski plin koji u zemlju ulazi preko Srbije Turskim tokom.

Ovakva energetska ovisnost o jednom izvoru predstavlja ozbiljan rizik, što su pokazale i prethodne energetske krize u Evropi, kada su prekidi isporuka i nagli skokovi cijena plina doveli do nesigurnosti i nestabilnosti u brojnim državama.

Za Federaciju BiH nepostojanje alternativnog pravca snabdijevanja znači da bi svaki poremećaj na postojećoj ruti mogao imati direktne posljedice po snabdijevanje plinom FBiH. Bugarska je najavila da bi mogla obustaviti transport ruskog plina Turskim tokom 2028. godine.

BiH bi ove godine trebala početi s izgradnjom novog plinovoda Južna interkonekcija. Posljednjih mjeseci intenzivirani su pregovori između vlasti u FBiH i američkih kompanija o preuzimanju izgradnje plinovoda Južna interkonekcija po koncesijskom modelu, uz posredovanje Ambasade SAD u Sarajevu.

Model o kojem se pregovara bi značio da još uvijek neimenovani američki privatni investitor finansira, gradi i upravlja plinovodom u određenom periodu nakon čega bi bio vraćen BiH.

BiH bi preko Južne interkonekcije bila povezana s terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku.

U Bosnu i Hercegovinu su početkom mjeseca dolazili predstavnici dvije američke kompanije zainteresovane za južnu interkonekciju.

Da bi se krenulo u izgradnju južne interkonekcije, osim izmjena zakonodavstva, potrebno je sklapanje međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske za šta je zaduženo Predsjedništvo BiH.