Nelegalna proslava 9. januara traje zahvaljujući Tužilaštvu BiH

Sutra se u Banjoj Luci obilježava 9. januar kao dan entiteta Republika Srpska, koji je tri puta proglašen neustavnim. Vlasti RS-a priznaju Ustavni sud Bosne i Hercegovine kada ide njima u korist, u ovom slučaju njegove odluke ignoriše, ali zakon predviđa sankcije za nesprovođenje odluka Ustavnog suda. Institucija koja je zadužena da reaguje zove se Tužilaštvo BiH, čija se aktivnost po ovom pitanju (a i po drugim) uglavnom svodi na formiranje predmeta.

Vlasti RS-a slave 9. januar, datum kada je 1992. godine u Sarajevu tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH, donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine. U njenom donošenju učestvovali su samo predstavnici Srba, bez Bošnjaka i Hrvata.

Na čelu samoproglašene republike su bili Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, svi osuđeni u Haškom tribunalu zbog ratnih zločina, uključujući i genocid.

Bošnjaci na 9. januar gledaju kao na početak rata u BiH, te početak etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva, ratnih zločina i genocida nad Bošnjacima na teritoriji RS-a.

Ustavni sud BiH je dva puta 9. januar proglasio neustavnim, ali odluka o neustavnosti ovog datuma kao praznika prvi put je donesena još 28. septembra 1992. godine.

Pred Ustavnim sudom Republike BiH tada je pokrenut postupak ocjene ustavnosti Deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda u BiH usvojene 9. januara 1992. i Ustava Srpske republike Bosne i Hercegovine usvojenog u februaru iste godine.

U odluci Ustavnog suda RBiH, čiji je predsjednik tada bio Ismet Dautbašić, donesenoj 8. oktobra 1992. godine, i deklaracija i Ustav su proglašeni neustavnim jer se njima uspostavlja republika samo jednog, srpskog naroda i to na prostoru postojeće Republike Bosne i Hercegovine.

Još od 2010. Milorad Dodik najavljuje otcjepljenje RS-a, kada je počelo aktivnije i agresivnije obilježavanje 9. januara. Član Predsjedništva BiH u to vrijeme Bakir Izetbegović, 17. januara 2013. podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima RS-a.

U apelaciji je navedeno da "svako određivanje praznika entiteta koji simbolizira samo jedan ili samo dva od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini predstavlja mjere koje vode razlikovanju, isključenju, ograničavanju ili davanju prvenstva, zasnovano na nacionalnom ili etničkom porijeklu".

Ustavni sud BiH je zatražio mišljenje Venecijanske komisije koja je 23. oktobra 2013. osporila dan RS-a i označila ga diskriminatornim, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja.

"Utemeljen je na historijskim događajima koji su značajni i važni za samo jedan narod u RS-u, odnosno za srpski narod", naveli su u Mišljenju.

Ustavni sud BiH je 26. novembra 2015. godine, po apelaciji Izetbegovića, utvrdio je da je 9. januar, kao dan RS-a, neustavan. Ustavni sud nije osporio pravo vjernicima da obilježavaju krsnu slavu Svetog Stefana, kao ni dan RS-a, ali je utvrdio da dan RS-a ne može biti 9. januar. Ova odluka nikad nije sprovedena, a Dodik je ponovo nastavio s pričom o otcjepljenju i referendumom.

Komisija za provođenje referenduma je 25. septembra 2016. provela referendum o 9. januaru, a Ustavni sud je, na osnovu prethodne Odluke, poništio rezultate izjašnjavanja građana.

U decembru iste godine, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je iz Zakona o praznicima izbacila Zakon o Danu Republike Srpske i usvojila ga kao poseban sekularni praznik. Zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona podnijelo je devet delegata, Bošnjaka i Hrvata, u Vijeću naroda RS-a.

Tada je prvi i posljednji put reagovalo Tužilaštvo BIH. U julu 2017. je podiglo optužnicu protiv četiri osobe zbog krivičnog djela neizvršenja odluke Ustavnog suda u vezi sa referendumom u RS-u protiv predsjednika Komsije za održavanje referenduma Siniše Karana, te članova Dragoljuba Reljića, Gorana Zmijanjca i Milana Petkovića. Optužnicom nisu bili obuhvaćeni poslanici u NSRS, a koji su učestvovali u organizaciji 9. januara, zbog imuniteta kojeg ovom funkcijom imaju.

“Optužene osobe terete se da su svojim djelovanjem i aktivnostima, kao predsjednik i članovi Republičke komisije za provođenje referenduma, omogućile realizaciju aktivnosti koje su protivne odluci Ustavnog suda BiH vezanoj za provođenje referenduma u RS-u, odnosno da su odbili izvršiti konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda BiH, te počinili niz radnji i aktivnosti na provođenju referenduma o Danu RS-a”, stajalo je u optužnici.

U istom predmetu, donesene su i dvije Naredbe o nesprovođenju istrage. Jednom naredbom obuhvaćeni su tadašnji član Predsjedništva BIH Mladen Ivanić, ministar vanjske trgovine Mirko Šarović, premijerka RS-a Željka Cvijanović i predsjednik RS Milorad Dodik, za koje, kako je obrazloženo, ne postoji dovoljno dokaza da su svojim radnjama počinili izvršenje krivičnog djela, pomaganje ili poticanje u navedenom djelu.

Ovu optužnicu odbio je Sud BiH. Sudija za prethodno saslušanje je zaključio da iz dokaza Tužilaštva BiH nije moguće izvesti zaključak o postojanju osnovane sumnje da su optuženi počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret.

U sudskoj odluci je navedeno da je izvršenje odluke Ustavnog suda BiH bilo u nadležnosti NSRS, kojoj je Ustavni sud i dostavio odluku o privremenoj mjeri, te da optuženi nisu imali realnu moć da donesu bilo kakvu odluku o suspenziji odluke o sprovođenju referenduma s obzirom na činjenicu da je većina članova Komisije za sprovođenje referenduma (njih pet) bila iz reda narodnih poslanika koji su učestvovali u donošenju odluke o referendumu, a koji nisu optuženi najvjerovatnije zbog toga što kao poslanici uživaju imunitet.

Po zahtjevu bošnjačkih i hrvatskih delegata Vijeća naroda RS-a iz 2016., Ustavni sud BiH je i 29. marta 2019. godine ponovo proglasio 9. januar neustavnim, odnosno poništio dio člana Zakona o Danu RS-a koji glasi "na osnovu potvrđene volje građana RS-a, 9. januar se utvrđuje kao Dan RS".

Sud je tada naveo da odlukom ne dovodi u pitanje postojanje samog praznika, niti pravo Narodne skupštine da raspiše referendum o tome kojeg će se datuma proslavljati Dan RS-a.

U julu 2023. visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo je izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima svaka službena ili odgovorna osoba koja je uključena u organizovanje neustavnog dana RS-a je krivično odgovorna za nepoštivanje odluke Ustavnog suda BiH. Za to djelo predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, te izricanje mjere zabrane vršenja službe.

Bez obzira na Schmidtove izmjene, 9. januar je obilježavan i narednih godina, a i ove će biti obilježen. On je u decembru 2023. godine zatražio preduzimanje zakonskih koraka u vezi obilježavanja 9. januara. U januaru prošle godine Tužilaštvo BiH je formiralo predmet zbog obilježavanja 9. januara, ali optužnice ili druge tužilačke odluke još uvijek nema.

Štaviše, Tužilaštvo BiH u ovakvoj situaciji ne bi smjelo čekati konkretne krivične prijave, nego postupati po službenoj dužnosti, jer se kršenje zakona odvija javno i uživo prenosi na entitetskoj televiziji.

Osam dana nakon obilježavanja 9. januara 2025, Ministarstvo finansija SAD je uvelo sankcije protiv osam pojedinaca koji su organizovali obilježavanje.

Sankcije su uvedene ministru unutrašnjih poslova RS-a Siniši Karanu, šefu kabineta predsjednika RS-a Danijelu Dragičeviću, šefu Protokola RS-a Goranu Rakoviću, generalnom sekretaru RS-a Daliboru Paniću, direktorici Radio-televiziji RS-a Dijani Milanković, predsjedniku Ustavnog suda RS-a Džerardu Selmanu, predsjedniku Akademije nauka i umjetnosti RS-a Rajku Kuzmanoviću i šefu kabineta predsjednika Skupštine RS-a Goranu Filipoviću.

OFAC je tada naveo da je obilježavanja Dana RS u suprotnosti s prethodnim odlukama Ustavnog suda BiH koje smatraju da je obilježavanje 9. januara neustavno zbog kršenja ustavne obaveze BiH o nediskriminaciji.

“Ove događaje je eksplicitno organizovala Vlada RS. Dodik je lično nadgledao i usmjeravao napore da se organizuje i obilježava Dan RS-a 2024. U odgovoru na ovo obilježavanje 9. januara, visoki predstavnik je naveo da obilježavanje 9. januara kao Dana RS-a predstavlja ‘jasan i direktan propust da se provede konačni i obavezujuće odluke KZ BiH’ i napomenuo da takvo nepoštovanje odluka KZ BiH predstavlja krivično djelo iz Krivičnog zakona BiH”, naveo je OFAC.

Međutim, slavlje u dijelu BiH nije trajalo dugo. Sankcije su im ukinute 17. oktobra prošle godine, kada su ukinute i Dodiku i drugim zvaničnicima iz RS. Dan pred ovogodišnje obilježavanje - šutnja iz OHR-a. Šutnja i iz pravosudnih institucija, a Tužilaštvo BiH bez reakcije.