Ističe rok za Zakon o VSTV-u: HDZ jedno, Brisel i struka drugo

Naredne sedmice ističe rok za usvajanje dva zakona u Vijeću ministara BiH koje je Evropska unija postavila kao uslov za otvaranje pregovora, ali Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH koji je pred ministrima, nije u skladu sa zahtjevima Brisela zbog cementiranja etničkih kvota pri izboru članova VSTV-a.

Samit lidera Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana bit će održan 17. decembra u Briselu. Dan ranije zakazana je sjednica Vijeća ministara BiH, a ministri će, prema najavama, glasati o imenovanju glavnog pregovarača i Nacrtu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i izmjenama zakona o Sudu BiH, što su uslovi za otvaranje pregovora BiH sa EU.

Čelnici EU će na sjednici Evropskog vijeća 18. i 19. decembra raspravljati o proširenju članstva i provođenju reformi u zemljama kandidatkinjama.

Šef Delegacije EU u BiH Luigi Sorreca je, nakon dvije neuspješne sjednice Vijeća ministara, kazao da EU očekuje usvajanje ovih zakona, ali u skladu s ranijim preporukama Venecijanske komisije.

„Bez usvajanja zakona o sudovima i o VSTV-u, BiH ne može računati na početak pristupnih pregovora s Evropskom unijom“, kazao je Sorreca nakon sjednice na kojoj su SNSD-ovi kadrovi srušili dnevni red.

Ključni problem u zakonu o VSTV-u, koji je 5. decembra objavljen na stranici Ministarstva pravde BiH, jeste cementiranje etničkih kvota u izboru članova Vijeća. I u ranijim nacrtima zakona je ova odredba bila sporna, pa je Venecijanska komisija u mišljenju iz marta ove godine tražila izmjenu odredbi.

„Izmijeniti odredbe o minimalnoj zastupljenosti različitih etničkih grupa razmatranjem posebne prelazne faze s klauzulom o prestanku važenja, s krajnjim ciljem da etnička pripadnost više ne bude relevantan faktor pri imenovanjima u VSTV-u, niti na druge pravosudne funkcije“, navodi se u Mišljenju Venecijanske komisije.

Nacrtom zakona predviđeno je da „sastav Vijeća, u pravilu odražava sastav naroda u Bosni i Hercegovini u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, pri čemu u Vijeću mora biti najmanje po četiri člana Vijeća iz svakog konstitutivnog naroda i dva člana iz reda ostalih, te najmanje osam članova jednog spola“.

Ministar pravde Davor Bunoza (HDZ) priželjkuje usvajanje zakona, iako tekst zakona nije u skladu sa stavovima EU. Svjestan je da bi to BiH moglo koštati evropskog puta.

„Postoje zahtjevi Brisela, vrlo strogi, vrlo strogi zahtjevi Evropske unije koji su itekako oprečni sa stručnim udrugama iz BiH, sa stavovima i entiteta i slično. Mi to moramo pokušati naći neki kompromis, ali isto tako postoji velika opasnost ako se ne budemo pridržavali onih minimuma koji su postavljeni od strane Evropske unije  čak i da usvojimo zakon, može se desiti da oni kažu, ovo nije dovoljno za evropski put, bez obzira što ćemo značajno popraviti naše pravosuđe“, rekao je Bunoza na Pravosudnom forumu 4. decembra.

Nije ispoštovana ni preporuka Venecijanske komisije o broju članova Vijeća. Tražili su da se osigura neparan broj članova, ali Nacrt zakona predviđa 20 članova – osam sudija, osam tužilaca, jedan član kojeg imenuje Vijeće ministara na prijedlog ministra pravde, jedan kojeg imenuje Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, te dva iz advokatskih komora Federacije i RS-a.

Prema Nacrtu zakona, svi članovi Vijeća moraju dostaviti svoje izvještaje o imovini, ali dužnost mogu preuzeti i prije dovršetka provjera imovine, što po sadašnjem zakonu nije slučaj.

“Ukoliko dodatna provjera izvještaja o imovini i interesima izabranog člana Vijeća ne bude okončana do isteka mandata prethodnog sastava Vijeća, novoizabrani član Vijeća preuzima dužnost”, piše u Nacrtu zakona.

Iz VSTV-a je za Odgovor! potvrđeno da im tekstovi zakona o VSTV-u i Sudu BiH nisu dostavljeni prije objave na stranici Ministarstva pravde te da su zakoni rađeni mimo struke. O tome da je struka ignorisana su upozoravala udruženja sudija i tužilaca.

Nije postignuta saglasnost ni o Izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, koji je također uslov za otvaranje pregovora. Za ministre iz SNSD-a sporno je da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Sarajevu, zbog čega su i rušili dnevni red.