Lažne smjene i stvarne blokade: Politički amaterizam Trojke

„Smijenili smo dva SNSD-ovca iz Vijeća ministara BiH“, reći će krajem februara iz Naše stranke nakon što je formalno raskinuta koalicija stranaka Trojke sa SNSD-om i HDZ-om na državnom nivou. SNSD-ovi ministri Staša Košarac i Srđan Amidžić kraj godine su ipak dočekali u ministarskim foteljama.

Nikakvi „bageri“ i „gumice“ ih nisu makli i izbrisali iz državne vlasti, osim u saopćenjima Trojke, koja su, gotovo godinu dana kasnije, pokazala da se sva moć SDP-a, Naroda i pravde i Naše stranke krije u izjavama za koje se nadaju da su zaboravljene. Uzrokovana je politička kriza, institucije ne funkcionišu, a evropski put BiH svodi se na „davanje zelenog svjetla iz Brisela“.

Početak kraja funkcionalnih državnih institucija bilo je imenovanje Borjane Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH i to bez programa rada i bilo kakve rasprave strateškim ciljevima države. „Najbrže formiranje Vijeća ministara u historiji“ u ovoj godini ogolilo je zašto se imenovanje državne vlade ne smije raditi na brzinu, imenovanjem nekompetentnih ljudi u ministarstva.

Željko Komšić je još 2022. godine tražio da Krišto, prije glasanja u Predsjedništvu, predstavi svoj program rada, naročito u pogledu NATO integracija i povećanja budžeta za odbranu, ali ga u tome nije podržao Denis Bećirović. Tri godine kasnije, Bosna i Hercegovina nema nikakav jasan pravac djelovanja po pitanju NATO integracija.

I dok se jedni drugih odriču, činjenica je da se vladajuća državna koalicija nikad zvanično nije ni raspala, a nije formirana ni nova, sve dok SNSD-ovci sjede zajedno s Trojkinim ministrima. To jeste prisilan, nefunkcionalan i toksičan savez čije posljedice trpe svi građani, ali je ipak savez. Pod jednim kišobranom drži ih HDZ.

Stranke Trojke zajedno s opozicijom iz RS-a, skoro godinu dana ne uspijevaju imenovati ministra sigurnosti BiH, nakon što je ostavku iz pritvora podnio Nenad Nešić. Imenovanje Nebojše Vukanovića ne dozvoljava Borjana Krišto. Zaboravili su, i Trojka i opozicija iz RS-a, da u borbi protiv Dodika ne smiju vjerovati njegovom dugogodišnjem političkom partneru i prijatelju Draganu Čoviću. Od početka pokušaja rekonstrukcije vlasti računali su na Čovića, ali pokazalo se da Dodik i Čović jedan drugom ne okreću leđa u najtežim trenucima.

Jedino u čemu su uspjeli jeste smijeniti Nebojšu Radmanovića iz Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH jer je „zaustavio evropski put“. Ali konce evropskog puta drži Dom naroda.

Pokušaji smjene Nikole Špirića iz Kolegija Doma i Košarca i Amidžića u Vijeću ministara, na Domu naroda blokira SNSD. Uz podršku SDA, Demokratske fronte i Stranke za BiH, Trojka i opozicija iz RS-a imaju većinu od osam glasova, ali nemaju kvorum. Nedolaskom na sjednicu, SNSD od aprila ruši kvorum i delegati o ovim smjenama nikad nisu raspravljali.

Glavni pregovarač sa Evropskom unijom i reforma pravosuđa kroz usvajanje dva ključna zakona su prepreke koje Bosna i Hercegovina mora "preskočiti" želi li da nastavi koračati evropskim putem.

Iako je BiH dobila status kandidata za članstvo u EU, to priznanje je rezultat promijenjenih geopolitičkih okolnosti i fleksibilnijeg pristupa Brisela, a znatno manje dokaz stvarnog napretka zemlje ka evropskim standardima.

Evropska komisija prihvatila je Reformsku agendu koju je BiH poslala u posljednjem trenutku, ali stranke se ne mogu dogovoriti oko toga koji organ će izabrati glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, a kamoli ko će to biti, dok se još čeka na usvajanje dva ključna zakonska rješenja za reformu pravosuđa.

Nakon prihvatanja Reformske agende u Evropskoj komisiji, slijedi potpisivanje dva sporazuma – o instrumentu, koji definiše pravila i uslove za korištenje novca iz Plana rasta EU, te o zajmu, koji omogućava finansiranje konkretnih projekata. Oba dokumenta potom moraju biti ratifikovana u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Već duže od godinu dana ne postoji dogovor oko imenovanja glavnog pregovarača sa EU. Predsjednica EK, Ursula fon der Leyen izjavila je u oktobru u Sarajevu da je glavni pregovarač uslov za početak pregovora BiH i EU.

Tada se kao jedno od imena pominjala Ana Trišić Babić, dugogodišnja savjetnica bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika. Trojka je odbacila njenu moguću kandidaturu, tvrdeći da će bilo koji kandidat iz Dodikove stranke zastupati proruske, a ne proevropske interese u zemlji.

Predstavnički dom PSBiH je na sjednici 30. oktobra odlućio da će oni imenovati glavnog pregovarača, pozivajući klubove zastupnika da im pošalju imena potencijalnih kandidata za pregovarača i njegova dva zamjenika.

SNSD, koji je bio protiv odluke, nakon toga je uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH, od kojeg traže da ocijeni njenu ustavnost. Tvrde da je ovim Predstavnički dom preuzeo nadležnosti Vijeća ministara i Predsjedništva BiH.

Osim pregovarača, drugi ključni uslov je usvajanje novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i izmjena Zakona o Sudu BiH. Evropska unija traži usvajanje zakona u skladu s preporukama Venecijanske komisije, koje, između ostalog, kažu da imenovanje članova VSTV-a, sudija i tužilaca ne smije biti uslovljavano etničkom pripadnošću. Ovo ne odgovara HDZ-u i njihovom ministru pravde Davoru Bunozi koji ne odustaje od cementiranja etničkih kvota pri izboru članova VSTV-a. Zato danas za ova dva zakona imamo po tri različita prijedloga – u oba doma PSBiH i u Vijeću ministara.

Nijedan od ovih prijedloga sigurno neće biti usvojen do kraja godine.