Jedni za, drugi protiv: Direktori o Komšićevom prijedlogu rješenja za institucije kulture

Najbolje privremeno rješenje za sedam institucija kulture na državnom nivou predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić vidi u tome da Grad Sarajevo preuzme osnivačka prava.

On je u emisiji Istraga sedmice u nedjelju iznio ovaj prijedlog, ističući da je redovno finansiranje nemoguće i protivzakonito.

Mišljenja među rukovodiocima institucija o ovom, još uvijek nezvaničnom, prijedlogu Komšića su podijeljena.

Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Šejla Šehabović kaže za portal !Odgovor da su zahvalni što se dva člana Predsjedništva ozbiljno bave ovim problemom.

„Mislim da je svako, pa i privremeno rješenje, bolje od nerješavanja. Grad Sarajevo, međutim, ima jako mali budžet a i kapacitet upravljanja ovako ozbiljnim akademskim i baštinskim institucijama. Prevelik je 'zalogaj' za ovaj nivo vlasti preuzimanje svih sedam institucija, pogotovo dvije najveće i najvažnije“, pojašnjava.

Dodaje da je privremeno preuzimanje, međutim, razumna ideja.

„Na tragu raspodjele različitih institucija, privremeno, na brigu različitim nivoima administracije je, vjerujem, najbolje rješenje. Sve dobronamjerne ideje moramo uzeti u obzir, pa i ovu Komšićevu“, navela je.

Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH, također, govori da je za njih svako rješenje bolje od "nerješenja" koje žive 30 godina.

„Mada, mislim da je bolji prijedlog da to bude Kanton. On ima zakonodavno tijelo i stvar je moguće staviti u zakonski okvir. Već je u tom smislu nešto urađeno kroz postojeći Lex specialis, ali nije kompletirano. Kanton treba da preuzme, na privremenoj osnovi, upravljanje i finansiranje“, predlaže Krsmanović.

Sad ima, kaže, samo djelomično sufinansiranje.

„Važno je istaći da je to na privremenoj osnovi, dok državni nivo ne bude osposobljen da preuzme svoju ulogu, a to znači dok ne budemo imali Vladu umjesto Vijeća ministara i ministarstvo kulture na državnom nivou. Kod takvog rješenja ne bi se morali ni preregistrovati, jer je ono privremeno“, ukazuje.

 Što se njih tiče, sve to može, ako želi, da uradi i Grad Sarajevo.

„Ali o tome moramo razgovarati i reagovati promptno. Možda vrijedi razmisliti i o tome da dvije najveće ustanove: Zemaljski muzej i NUB ipak idu na državni nivo, Kinoteka možda da se pridruži Arhivu BiH, a Biblioteka za slijepa i slabovida lica bi mogla imati i neko treće rješenje, pa bi samo tri preostale ustanove išle na gradski ili kantonalni nivo“, predlaže Krsmanović.

Zamjenica direktora Zemaljskog muzeja Ana Marić koja rukovodi ovom institucijom ističe da nije gledala konkretnu emisiju, te da je vrlo nezahvalno komentirati.

„Međutim, mogu generalno reći da takvo rješenje nije dobro, nije prihvatljivo, a ne postoji ni pravni osnov za isto. Kao što smo i dosad ponavljali, institucije države Bosne i Hercegovine su te koje trebaju preuzeti odgovornost za institucije kulture, temeljem činjenice da su njihov osnivač, a ne Grad Sarajevo ili bilo koji drugi nivo vlasti“, naglašava.

Adisa Žero, v. d. direktorica Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, poručuje da su oni za svako rješenje koje im ne dira državnost.

„Radnici NUB-a, među kojima sam i ja, predugo pate zbog svega ovoga, zbog ove situacije, iščekivajući svoje minimalne plate. Mi smo matični za sve biblioteke u Bosni i Hercegovini. Kada dobijemo konkretan prijedlog moći ćemo nešto više o tome govorit“, govori dodajući da još uvijek nisu dobili nikakav prijedlog.

Ističe da su uslovi postali nepodnošljivi.

„Iz mjeseca u mjesec vi imate nekog ko ode iz biblioteke, nekog ko ne može više izdržavati ovo u agoniju“, naglašava.

Osvrnula se i na grantove koje raspisuje Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Navodi da te grantove ne mogu iskoristiti za plate, materijalne troškove, režije…

„Samo za projekte. A ne možete realizirati projekte ako ne možete platiti grijanje. Nemoguće. I taj grant je uvijek postojao. Ne znam koja je novina“, zaključuje.