Kandidati za Predsjedništvo BiH: Bećirović i Kovačević čekaju protivnike

Izborna godina još nije počela ali su već poznati neki potencijalni pa i potvrđeni kandidat za Predsjedništvo BiH na Općim izborima koji će biti održani u oktobru 2026. godine.

Nakon što je jučer Slaven Kovačević najavio kandidaturu za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, ova tema ponovo je dospjela u fokus javnosti.

Pred Bosnom i Hercegovinom je deset mjeseci intenzivne političke i narativne borbe za pozicije na samom vrhu države, iako još uvijek nisu poznati svi kandidati koji će učestvovati u toj utrci.

Sigurno je da će aktuelni član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Denis Bećirović biti kandidat i na narednim izborima. Iako se sam Bećirović još nije zvanično oglašavao o kandidaturi, prošle sedmice dobio je javnu podršku gradonačelnika Zenice i lidera stranke Bosanskohercegovačka inicijativa Fuada Kasumovića.

„Mlad, obrazovan, smiren i upravo nam takav treba da pokažemo Zapadu da nismo ni radikalni, da smo mi bosanskohercegovački ili evropski muslimani Bošnjaci“, poručio je Kasumović.

Bećirovićev stranački lider, predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, također je najavio da će aktuelni član biti kandidat za Predsjedništvo BiH, uz podršku šireg političkog bloka, čak više nego 11 stranaka na prethodnim izborima. Ipak, podrška unutar SDP-a nije bila potpuno jednoglasna, kako je objavila Istraga.ba. Na stranačkim organima podršku Bećirovićevoj kandidaturi nisu dali Vojin Mijatović, Saša Grbić i Mirsad Duratović.

Bećirović, prema sadašnjoj raspodjeli političkih snaga, može računati na podršku stranaka Trojke (SDP, Naša stranka i Naroda i pravde), Narodnog evropskog saveza (NES), PDA-a, Stranke penzionera, kao i niza manjih političkih subjekata.

Njegov protukandidat s prethodnih izbora, predsjednik SDA Bakir Izetbegović, za sada nije ni potvrdio ni demantirao moguću kandidaturu. Prošle sedmice izjavio je da će odluku donijeti nakon što vidi hoće li se u utrku uključiti lideri drugih stranaka.

„Ja sam tri puta bio u tim utrkama, dva puta sam pobijedio, pa mogu i četvrti put. Ne bi mi bilo mrsko da to neko drugi odradi. Ta kampanja je težak i veliki posao. Stojim na dispoziciji, ali da vidimo ko ide u tu utrku“, naveo je Izetbegović.

Ministar unutrašnjih poslova FBiH i lider stranke Snaga naroda Ramo Isak još je u oktobru prošle godine najavio kandidaturu, ali još nije jasno hoće li se on kandidirati ili će eventualno podržati Bećirovića.

Kao mogući kandidati spominju se i lideri još dvije stranke: Fahrudin Radončić (Savez za bolju budućnost) i Semir Efendić (Stranka za BiH), međutim njihova konačna odluka se još očekuje. Također, tu je i Mirsada Hadžikadić, koji je učestvovao u posljednja dva izborna ciklusa, i nije još poznato da li će se opet kandidovati.

Za sada je jedina sigurna kandidatura ona aktuelnog člana Predsjedništva, Denisa Bećirovića.

Zbog zakonskog ograničenja, aktuelni član Predsjedništva BiH Željko Komšić ne može se kandidovati na narednim izborima. Njegova stranka Demokratska fronta jučer je zvanično najavila kandidaturu Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

Ranije je mostarski Dnevni list objavio da lider HDZ-a BiH Dragan Čović planira kandidirati Darjanu Filipović. Ona je potpredsjednica HDZ-a BiH i aktuelna zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gdje je prvi put izabrana 2018, a mandat obnovila 2022. godine. Ranije je bila zastupnica u Parlamentu FBiH, a po struci je ekonomistica.

Istovremeno, opoziciona „Hrvatska petorka“ (HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS) najavljuje isticanje zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva BiH. Kao jedno od mogućih imena spominje se i Martin Raguž.

Delegat u Domu naroda PSBiH Zlatko Miletić također je u aprilu ove godine najavio da je spreman kandidovati se za člana Predsjedništva BiH, ali samo u slučaju da se za tu funkciju ponovo kandiduje i Dragan Čović.

Izvjesno je da će aktuelna članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Željka Cvijanović ponovo biti kandidatkinja SNSD-a i stranaka okupljenih oko vladajuće strukture u Banjoj Luci. Ipak, s obzirom na politička previranja unutar SNSD-a i Republike Srpske, ni ta kandidatura još se ne može smatrati potpuno sigurnom.

Još složenija situacija je u opoziciji u RS-u. Nakon nedavno održanih vanrednih izbora za predsjednika RS-a i neočekivano snažne podrške koju je dobio Branko Blanuša, njegovo ime se sve češće spominje kao mogući zajednički kandidat opozicije.

Ipak, unutrašnji sukobi i razlike među opozicionim strankama ukazuju da će se do samog kraja voditi borba oko toga hoće li imati zajedničkog kandidata i ko će to biti.