Komšić na Oksfordu: Dejtonski sporazum otvorio put razvoja bosanske države

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, na poziv Univerziteta Oxford održao je predavanje na temu „Poslije Dejtona: Bosna i Hercegovina na raskršću mira, identiteta i ljudskih prava“, u prostorijama Oksfordskog centra za islamske studije.

Predsjedavajućeg Komšića dočekao je direktor Centra Farhan Ahmad Nizami s kojim je razgovarao o mogućnostima uspostavljanja saradnje između Univerziteta Oxford i Bosne i Hercegovine. Tokom sastanka istaknuta je obostrana zainteresovanost za unapređenje akademske razmjene, kao i kontinuirano praćenje političkih i društvenih dešavanja u Bosni i Hercegovini.

Predavanje je izazvalo veliko interesovanje među akademski radnicima, članovima britanskog diplomatskog kora i međunarodne zajednice.

Kralj Charles III je patron Centra od samog osnivanja Centra bio uključen kao, podržava njegov rad u promociji međureligijskog dijaloga i akademske saradnje između, a prije su, između ostaloh, u ovom Centru govorili u ovom Ban Ki‐moon, Alija Izetbegović, Sir John Major.

Komšić je u svom govoru istaknuo da se ne govorimo često o tome šta je Bosna i Hercegovina poslije Dejtona i kakvo društvo zamišljamo za bosanskohercegovačku državu.

"Tačno je potpisivanje Opšteg okvirnog sporazuma o miru donijelo je mir Bosni i Hercegovini nakon tri i po godine krvavog rata. Takođe je tačno da je Dejtonski mirovni sporazum potvrdio državnost i pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine. Ali bosanskohercegovačka država i bosanskohercegovačka državnost nisu nastale kao rezultat Dejtona. Naprotiv, i država i državnost su postojale mnogo prije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Bosna i Hercegovina, kao milenijska zemlja, imala je svoje političke, geografske, ekonomske, demografske, kulturne, vjerske i društvene karakteristike koje je čine jedinstvenom na Balkanu. Tokom svog postojanja, bila je jedna od najstabilnijih država čije su granice vijekovima bile određene prirodnim geografskim oblikom na evropskom kontinentu, što je čini intrigantnim prostorom na političkoj karti svijeta", nagalsio je on.

Komšić je naglasio da su historijske epohe snažno oblikovale društvenu priču Bosne i Hercegovine, zemlja je uspjela očuvati svoje međunarodne granice i subjektivitet u gotovo izvornom obliku: kao Bosansko kraljevstvo u srednjem vijeku, kao Bosna u vrijeme osmanske vladavine, kao Corpus Separatum u vrijeme Austro-Ugarske i kao jedna od šest ravnopravnih republika u okviru Jugoslavije.

"Na tim rasjedima između Istoka i Zapada, Bosna i Hercegovina je opstajala uprkos istorijski kontinuiranoj manipulaciji različitim istorijskim i pravnim činjenicama. Ponekad su evropski akteri, ali najčešće susjedne države, vršili manipulaciju istorijskim činjenicama zbog ciljeva prisajedinjenja teritorija Bosne i Hercegovine vlastitima. Dejtonski sporazum je uveo privremeni ustavni okvir Bosne i Hercegovine, koji se mora dovoljno unaprijediti kako bi se osiguralo da ti ciljevi ostanu tamo gdje i pripadaju – u istoriji.

Nažalost, to se još nije desilo. Ako ovih dana otvorite neke od bosanskohercegovačkih dnevnih novina, TV programa ili društvenih mreža, vidjećete tvrdnje nacionalističkih aktera da je Bosna i Hercegovina konstrukt, nemoguć za opstanak zbog svojih etničkih razlika i raznolikosti. To nije ništa novo i predstavlja aktuelnu percepciju nacionalističkih lidera u Bosni i Hercegovini", pojasnio je on.

Objasnio je kako su se u prijašnjim rasprave pokušale iskoristiti teoriju Samuela Huntingtona o „sukobu civilizacija“ kao opravdanje za navodnu nemogućnost Bosne i Hercegovine.

"Ti argumenti su se ukorijenili u raspravama o Jugoslaviji, u kojima su različite etničke grupe i religije predstavljane kao međusobno nespojive i, kao takve, služile su kao glavni argument za raspad Jugoslavije i ratove koji su uslijedili u regionu. Srećom, ti argumenti tada nisu imali osnove iz istih razloga iz kojih je nemaju ni danas. Istorijske konstante bosanskohercegovačke državnosti kroz različite periode svjedoče o raznolikom okruženju različitih religija i uvjerenja koja su u Bosni i Hercegovini vijekovima koegzistirala u miru i harmoniji. Ako na to pogledamo u postdejtonskom okviru, zloupotreba vjerskih, etničkih i političkih podjela bila je trajni alat susjednih država za potpirivanje kriza u regionu", istaknuo je presjedavajući Presjedništva.

Naglasio je kako mnogima Bosance i Hercegovce koji žive u inostranstvu, bosanskohercegovački ideal i evropska norma nisu teorija.

"Stoga vidim tri glavna pravca u viziji Bosne i Hercegovine poslije Dejtona. Prvi je jasan stav da ideja građanske, na građaninu zasnovane Bosne i Hercegovine nije politički, već društveni proces. Trebaće vremena da se ta ideja prihvati. Ali ona ostaje, po mom mišljenju, jedina opcija koja se može suprotstaviti nedostacima sadašnjeg ustavnog okvira – nagrađivanju logike etničke politike, degradaciji demokratskog pluralizma i izbjegavanju građanske jednakosti putem teritorijalne kontrole i etničke ekskluzivnosti. Drugo, bosanskohercegovačka država je onoliko snažna koliko su snažni njeni sigurnosni i odbrambeni kapaciteti. Bosna i Hercegovina i Ujedinjeno Kraljevstvo, bez obzira na to što nijedna država nije članica Evropske unije, integralni su dio evropske sigurnosne strukture. Svako dovođenje Bosne i Hercegovine u opasnost u tom interregnumu znači dovođenje Evrope u opasnost. Velika Britanija je uvijek imala senzibilitet za takve pojave; duboku sposobnost da prepozna ove opasnosti", kazao je on.

Podcrtao je i kako historija odnosa između Ujedinjenog Kraljevstva i BiH pamti saradnju u okviru antifašističke koalicije tokom Drugog svjetskog rata.

"Još tada je Ujedinjeno Kraljevstvo prepoznalo i pružilo vojnu i političku pomoć onim snagama u našoj zemlji koje su se borile za civilizacijske vrijednosti zasnovane na demokratiji. Ono što nas čeka u budućnosti tiče se svih nas. Ne smijemo ostati slijepi na moguće urušavanje Ukrajine koje bi se moglo pretočiti u ruski prodor u Centralnu i Istočnu Evropu, što nesumnjivo dovodi evropski kontinent u opasnost. Treće, usvajanje ideje platforme meritokratije, ili, jednostavnije rečeno, vladavine znanja. Ako želimo da napredujemo poslije Dejtona, naše društvo mora prihvatiti princip prema kojem, osim što ste građanin naše zemlje, možete dati doprinos opštem dobru izvan stranačkih struktura, stranačkih knjižica i potrebe za stranačkom pripadnošću", istaknuo je Komšić.

Dodao je i kako institucije poput Oksforda imaju jedinstvenu ulogu u tim nastojanju.

Velik dio rada na usvajanju tih principa odvija se u učionicama, istraživačkim centrima i intelektualnim zajednicama. Za bosanskohercegovačku omladinu, to se ogleda u društvima u kojima radite, studirate i kojima doprinosite. Vaši uspjesi u inostranstvu podsjećaju nas na potencijal koji postoji unutar Bosne i Hercegovine kada se stvore prilike, uz pravedne institucije. Vi ostajete dio tkiva koje čini našu naciju i vaše učešće je od ključnog značaja za formiranje države koju želimo izgraditi. Na ovom raskršću moramo biti iskreni u pogledu uloga o kojima se radi. Dejtonski sporazum je otvorio put razvoja bosanske države u skladu s poslijeratnim realnostima. Danas nas te realnosti suočavaju s drugačijim izborom. Raskršće poslije Dejtona nije apstraktan politički projekat", zaključio je on.