Hoće li Njemačka ukinuti neradnu nedjelju nakon 108 godina

Njemačka vlada razmatra ublažavanje strogih pravila o radu nedjeljom kako bi potaknula potrošnju i pomogla privredi koja godinama stagnira. Ideja je omogućiti šire otvaranje trgovina tokom cijele sedmice, ali se taj plan sudara s duboko ukorijenjenom tradicijom nedjelje kao dana odmora, ustavnim pravilima, sindikatima i birokratijom, piše The Wall Street Journal.

Njemačka privreda, najveća u Europi, već je godinama u problemima. Rast je praktički stao još 2019., industrija je pod pritiskom američkih carina i kineske konkurencije, a proizvođači gase hiljade radnih mjesta.

Vlada kancelara Friedricha Merza zato traži načine za oživljavanje potrošnje, koja također stagnira. Jedna od mjera o kojoj se raspravlja je liberalizacija rada nedjeljom. No u Njemačkoj je to veoma osjetljivo pitanje.

Od ponedjeljka do subote trgovine u Njemačkoj rade kao i u većini tržišnih ekonomija. Nedjeljom se, međutim, gotovo sve zatvara. Ustavna zaštita nedjelje postoji od 1919., u današnji njemački ustav prenesena je 1949., a konkretna zabrana rada trgovina nedjeljom uređena je zakonom iz 1956. U njemu se nedjelje i praznici opisuju kao "dani odmora od rada i duhovnog uzdizanja".

Mnogi sektori imaju izuzeća, ali pravilo se strogo primjenjuje na trgovine. One nedjeljom smiju prodavati samo osnovne potrepštine, poput hljeba, pića, grickalica, cigareta i alkohola.

Vlada za početak najavljuje ograničene promjene od 2027. te planira omogućiti duži rad nedjeljom u pekarama, poslastičarnicama i javnim bibliotekama, dok za ostale dijelove trgovine takvih planova, za sada, nema.

Međutim, trgovinske organizacije traže da se ide znatno dalje i da se ukine većina ograničenja, kao što su to već učinile neke druge evropske zemlje.

"Imamo užasnu ekonomiju i loše raspoloženje potrošača", rekao je Stefan Ghent, direktor maloprodajne federacije HDE. "Je li ovo trenutak da se ljudima koji žele raditi to zabrani?"

Zagovornici liberalizacije tvrde da zabrana rada nedjeljom više nema smisla u sekularnom i potrošačkom društvu.

Martina Tittel, koja u Berlinu vodi dvije knjižare i izdavačku kuću, kaže da nije jasno zašto je nedjeljom dopušteno otići na sladoled ili kuglanje, ali ne i kupiti knjigu.

"Njemačka je sekularna država. Ako ljudi žele ići u crkvu, neka idu u crkvu. A ako žele ići u kupovinu, i to bi trebali moći", rekla je.

Trgovci upozoravaju da je pravilo posebno teško za male trgovine.

Bedran Günes, 23-godišnji vlasnik trgovine Ari Mini Markt u Berlinu, nedavno je kažnjen s 2.500 eura jer je nedjeljom prodavao hranu koja nije lako kvarljiva, uključujući konzerve, začine i instant juhe.

"Radim to jer bih inače propao", rekao je Günes, koji procjenjuje da nedjeljom ostvari oko 40 posto prometa.