Stoltenberg spominjao i BiH u razgovorima s Lavrovom

Knjiga memoara doskorašnjeg generalnog sekretara NATO saveza Jensa Stoltenberga Na mojoj straži izazvala je pažnju međunarodne javnosti. Zanimljivo je da Stoltenberg u svojoj knjizi spominje i našu zemlju, u kontekstu Ukrajine i evropske sigurnosti.

Opisujući jedan od svojih sastanaka sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, prije totalne invazije na Ukrajinu 2022, Stoltenberg kaže da je Lavrov burno reagovao na opasku o nasilnoj promjeni granica Ukrajine.

Na opasku Stoltenberga da su ruski vojnici prisutni na tlu Ukrajine, Lavrov je reagovao da to nije istina.

”U istočnoj Ukrajini su separatisti, poput Slovenaca i Hrvata koji su napustili Jugoslaviju. Da li ste vi protiv nezavisnosti Hrvatske i Slovenije? To su sada NATO članice”, kazao je Lavrov.

Zatim je ruski ministar naveo primjer Kosova.

”Ova tvrdnja da je Krim prva promjena granica u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, po osnovu korištenja vojne sile, jednostavno nije tačna. Šta je sa Kosovom, čija je nezavisnost izravan rezultat NATO bombardovanja?” pitao je Lavrov, a prenosi Stoltenberg.

Lavrov je zatim kazao da čak ni sve članice NATO-a ne priznaju Kosovo, navodeći primjer Grčke i Španije. Govorio je da je NATO intervencija 1999. bila protiv međunarodnog prava, te dodao i slučaj intervencije u Libiji 2011.

”Vi ste licemjeri, koristite se dvostrukim standardima, pozivate se na međunarodno pravo kad vam odgovara a ne poštujete ga kad vam ne odgovara. Samo se sjetite avanture u Iraku 2003. i gdje je odvela”, kazao je Lavrov, a prenosi bivši šef NATO-a.

Stoltenberg je, kako piše u memoarima, na navedene opaske Lavrova reagovao sa ocjenom da je neadekvatno porediti istočnu Ukrajinu sa Hrvatskom i Slovenijom, te Krim sa Kosovom.

”Zapad je oklijevao da interveniše tokom rata u Bosni, što je dovelo do pokolja u Srebrenici. Kazao sam Lavrovu da nismo rizikovali da dopustimo nešto slično na Kosovu. Srbijanski vođa Slobodan Milošević bio je odgovoran za etničko čišćenje na Kosovu. Godinama se pokušavalo doći do diplomatskog rješenje, ali napadi na kosovske Albance nisu prestajali. Ako državni vrh u jednoj zemlji koristi nasilje protiv vlastitog stanovništva, onda time dovodi u pitanje svoj legitimitet. Rusija je garantovala Ukrajini nezavisnost i teritorijalni integritet kroz Budimpeštanski memorandum iz 1994. Ukrajina se odrekla nuklearnog oružja, a zauzvrat joj je garantovano da će se poštovati njene međunarodno priznate granice. Rusija je narušila ovaj dgovor invazija Krima i Donbasa”, piše Stoltenberg.

Na drugom mjestu u knjizi, gdje govori o odnosima između NATO-a i EU, Stoltenbeg kaže kako je operacija na Kosovu dobar primjer saradnje NATO-a i EU.

”Srbija nije priznala Kosovo kao državu i velika srpska manjina živi na sjeveru Kosova. Ratne rane iz 90-ih nisu izliječene, sumnja i nepovjerenje vladaju stanovništvom. Naoko bezazleni incidenti mogu zapaliti sukob. Kako bi se prevenirale takve krize, EU predvodi političku stabilizaciju, a NATO pruža podršku. EU je poslala policijske snage, ali NATO sa 4 hiljade vojnika u okviru KFOR-a predstavlja presudnog garanta sigurnosti. Na Kosovu, EU i NATO rade zajedno kako bi stabilizirali trusni region koji je u našem neposrednom susjedstvu. I to je upravo način kako naša saradnja treba da izgleda”, piše Stoltenberg.

Pišući o evropskoj sigurnosti, Stoltenberg kaže kako je EU zanemarila svoje vojne kapacitete.

”Najvažnija stvar je bila što je struktura NATO bila fokusirana na izvođenje operacija izvan vlastitih granica. Tokom svih ovih godina, NATO je bio prisutan u Bosni, na Kosovu, Afganistanu, dok je odbrambena moć u Evropi bila rasformirana. Borbena spremnost evropskih zemalja da odbrane svoje granice je bila oslabljena. Kao dodatak tome, treba istaknuti da je NATO posvetio isuviše malo pažnje novim izazovima kao što su Kina, sajber sigurnosti i militarizacija svemira”, piše Stoltenberg.