Evropska komisija o procesuiranju korupcije: Selektivno postupanje, upitne sudske odluke

Borba protiv korupcije u Bosni i Hercegovini i dalje ne daje rezultate koji bi omogućili uspostavljanje uvjerljivog bilansa procesuiranja, posebno kada je riječ o visokoj korupciji. Evropska komisija u izvještaju za 2026. godinu upozorava da se procesuiranje ovih krivičnih djela mora značajno unaprijediti, navodeći da tokom izvještajnog perioda nije zabilježena nijedna nova pravosnažna presuda za visoku korupciju.

Iako su protiv pojedinih visokih zvaničnika potvrđene optužnice, a istrage u nekim predmetima još traju, Komisija upozorava da takvi postupci ne predstavljaju dovoljan rezultat bez pravosnažnog sudskog epiloga.

"Nijedna agencija za provođenje zakona od 2022. godine nije dostavila Tužilaštvu Bosne i Hercegovine nijedan izvještaj o visokoj korupciji. Tokom 2025. godine agencije za provođenje zakona dostavile su Tužilaštvu BiH svega pet izvještaja o korupciji koja nije visoka", navodi se u izvještaju Evropske komisije koji je proslijeđen Vijeću ministara BiH.

Evropska komisija ocjenjuje da ovakvo stanje zahtijeva reakciju izvršnih vlasti kako bi se osigurala odgovornost. Upozoravaju i na formalistički pristup Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) prilikom prikupljanja dokaza, kao i na nedovoljnu saradnju policijskih agencija i ograničenu razmjenu obavještajnih podataka.

Komisija ukazuje i na to da u praksi nije zaživjela instrukcija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH iz 2023. godine, namijenjena tužiocima i ovlaštenim službenim osobama za otkrivanje krivičnih djela.

Svrha instrukcije, kako je ranije rečeno iz VSTV-a, je da osigura da policija pravovremeno obavještava tužilaštva o saznanjima o mogućim krivičnim djelima, dok tužioci usmjeravaju i nadziru prikupljanje dokaza.

"Dosljedna primjena ovog uputstva mogla bi unaprijediti koordinaciju institucija i njihovo postupanje u predmetima korupcije", navode iz EK.

U izvještaju se navodi da je suđenje bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću i bivšem predsjedniku Suda BiH Ranku Debevcu počelo tek više od godinu nakon potvrđivanja optužnice. Istrage se nastavljaju i protiv bivšeg ministra sigurnosti Nenada Nešića, bivšeg gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake i bivšeg direktora Granične policije BiH Zorana Galića, koji se nalazi u Hrvatskoj.

Evropska komisija ocjenjuje da su predmeti visoke korupcije i dalje opterećeni selektivnim postupanjem pravosuđa, pravnim greškama, nemarom, zloupotrebom procedura i upitnim sudskim odlukama.

"Pritisci, miješanje i verbalni napadi na nosioce pravosudnih funkcija, uključujući one koji dolaze od političara, nastavljeni su, dok VSTV nije uspostavio sistemski i efikasan odgovor na takve pojave", navodi se u Izvještaju.

Evropska komisija navodi da pravni okvir za borbu protiv korupcije nije usklađen na nivou cijele države, dok su institucionalni kapaciteti za prevenciju i procesuiranje korupcije i dalje nedovoljni.

"Posebni odjeli za borbu protiv korupcije u tužilaštvima na državnom nivou i u Republici Srpskoj moraju efikasnije procesuirati visoku korupciju, a njihova nezavisnost i odgovornost moraju biti značajno ojačane. Specijalizirani odjeli Federalnog tužilaštva i Vrhovnog suda FBiH počeli su s radom u aprilu 2025. godine, ali još nisu dostigli operativnu efikasnost niti osigurali djelotvornu primjenu zakona", kažu iz Komisije.

Komisija upozorava i na česte sukobe nadležnosti između institucija, zbog kojih se predmeti prebacuju i postupci usporavaju. Policija ne pokreće istrage dovoljno proaktivno, a rad na predmetima dodatno otežavaju nedovoljna saradnja policijskih i tužilačkih institucija te izostanak efikasnog tužilačkog nadzora nad radom policije. Posebno zabrinjava, kako se navodi, selektivna nespremnost pojedinih policijskih agencija, uključujući i one na državnom nivou, da sarađuju s tužilaštvima u predmetima visoke korupcije.

U izvještaju se kritikuje i često korištenje sporazuma o priznanju krivice uz blage kazne. Evropska komisija smatra da bi se ovi sporazumi trebali koristiti strateški, kako bi se od optuženih dobile informacije i dokazi koji mogu pomoći u rasvjetljavanju drugih krivičnih djela.

Problemi su vidljivi i u sistemu prevencije korupcije. Državna komisija za odlučivanje o sukobu interesa tokom 2025. godine utvrdila je pet slučajeva sukoba interesa, ali je izrekla samo jednu sankciju. U preostalim slučajevima osobe na koje su se postupci odnosili više nisu obavljale funkcije na državnom nivou. Evropska komisija upozorava i da transparentnost rada ove komisije nije bila sistemski osigurana te da njene odluke i drugi podaci nisu javno objavljivani tokom izvještajnog perioda.

Zakon o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou, usvojen 2024. godine, ne provodi se efikasno i nije u potpunosti usklađen s međunarodnim standardima. Prateći podzakonski akti nisu usvojeni, a Vijeće ministara BiH u julu 2026. nije ih uspjelo usvojiti jer Parlamentarna skupština BiH nije imenovala predsjedavajućeg Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, kako je zakonom propisano. Komisija, prema Izvještaju, već dvije godine funkcioniše bez predsjedavajućeg.

Evropska komisija procese javnih nabavki označava kao jedan od sektora s najvećim rizikom od korupcije. Uprkos brojnim utvrđenim nepravilnostima, samo mali broj slučajeva rezultirao je krivičnim istragama.

"Na državnom nivou nedostaju analitički kapaciteti za prepoznavanje obrazaca korupcije, pristup podacima je fragmentiran, a informacijski sistemi nedovoljno povezani", navodi se.

Evropska komisija zaključuje da institucije za prevenciju korupcije ostaju neefikasne i nekoordinirane, dok Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) ne ispunjava u dovoljnoj mjeri ulogu centralnog koordinatora. Dodatni problem je taj što je pozicija direktora ove agencije upražnjena od oktobra 2024. godine.

"Bez aktivnijeg djelovanja policijskih agencija, efikasnije saradnje s tužilaštvima i odgovornosti institucija, borba protiv visoke korupcije ostat će bez stvarnih rezultata", upozorava Evropska komisija.