Južna interkonekcija u problemu, investitor traži rješenje da zaobiđe državnu imovinu

Povezivanje plinskih mreža Hrvatska i Bosne i Hercegovine izgradnjom novog plinovoda Južna interkonekcija, u šta su direktno uključene i osobe bliske administraciji Donalda Trumpa, zakompliciralo se zbog unutrašnjih problema u BiH pa su potencijalni investitori morali potražiti nove trase što će usporiti projekt.

Kako je za medije u BiH potvrdio Amer Bekan, direktor bosanskohercegovačke podružnice američke kompanije AAFS Infrastrucure and Energy, projekt vrijedan više od milijarde i po dolara suočio se sa problemima proisteklim iz neriješenog statusa državne imovine u našoj zemlji, piše Hina.

Temeljem sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ sva imovina koja je nekada bila u društvenom vlasništvu u nekadašnjoj SR BiH trebala bi biti upisana na državu BiH, a država bi odlučivala šta se od toga i na koji način može staviti u komercijalnu upotrebu.

No tome se odlučno protive vlasti Republike Srpske s tezom da sva ta imovina mora pripasti entitetima na što pak ne pristaju u Federaciji BiH uz ocjenu da bi rješenje po modelu koji traži RS predstavljalo razvlašćivanje države. Rješavanje statusa državne imovine jedan je od ključnih uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) čijom je odlukom iz 2005. godine uvedena zakonska zabrana raspolaganja spornom imovinom dok se njen status ne uredi zakonom koji će donijeti parlament.

Sporna imovina, koja uključuje i zemljište, tako se sada uopće ne može koristiti a trasa plinovoda kroz Hercegovinu dobrim dijelom prelazi upravo preko takvog teritorija pa su u AAFS-u odlučili potražiti alternativu.

"Angažirali smo jednu od najvećih firmi na svijetu, koja trenutno radi novi projekt, novu feasibility studiju. Taj projekt košta oko deset miliona dolara", kazao je Bekan za televiziju N1.

Pojašnjavao je kako u AAFS-u ne mogu čekati usvajanje zakona o državnoj imovini u BiH ali je indirektno potvrdio kako je cijeli projekt Južne interkonekcije potaknuo tihi sukob Evropske unije s Amerikancima odnosno kompanijom koju vode osobe bliske sadašnjim vladajućim krugovima u SAD-u.

EU, kako je rekao Bekan, nije dobio pravo koristiti projekt Južne interkonekcije koji je rađen u periodu kada ga je trebala provoditi BH-Gas iz Sarajeva a finansirala ga je Evropska unija svojim bespovratnim sredstvima.

"Evropska unija, koja je finansirala većinski projekt Južne interkonekcije, nije dala saglasnost da se taj projekt nama ustupi", izjavio je Bekan koji u BiH predstavlja AAFS, kompaniju registovanu tek krajem novembra 2025. u Wyomingu za provedbu strateških energetskih i infrastrukturnih projekata.

Iako nemaju nikakvo posebno iskustvo u konkretnim projektima ekspresno i bez tendera dobili su posao izgradnje Južne interkonekcije u BiH u čemu je direktno kod vlasti Federacije BiH posredovala američka ambasada u Sarajevu.

Naknadno se ispostavilo kako AAFS nema ni novaca za taj projekt nego ga tek planiraju prikupiti od zainteresiranih investitora.

"Ovo je projekt vrijedan oko 1,5 milijardi eura, i to nije novac koji jedna osoba ili jedna kompanija drži na računu. U ovakve projekte ulaze banke, investicijski fondovi i brojni partneri. To je uobičajena praksa svuda u svijetu, kazao je u maju direktor AAFS-a Joseph Flynn, brat nekadašnjeg Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna koji je zbog korupcije morao podnijeti ostavku. Najbliži Flynnov saradnik i potpredsjednik AAFS-a je Jesse Binnall koji je ranije bio jedan od Trumpovih advokata.

Ministar energetike i industrije Federacije BiH Vedran Lakić ranije je najavljivao kako bi gradnja plinovoda Južna interkonekcija mogla početi 2027. godine no izmjena projekta znači kako od toga neće biti ništa a uz to je u maju istekao rok do kojega je entitetska vlada s investitorom trebala potpisati ugovor o gradnji.

Iz Lakićevog se ministarstva kao ni iz vlade Federacije nisu oglašavali o najavljenim izmjenama projekta niti o mogućim novim rokovima a nekadašnji direktor BH-Gasa Almir Bećarević iznio je procjenu kako u postojećim okolnostima Južna interkonekcija neće moći biti izgrađena prije 2030. godine.

Dok se to ne dogodi BiH ostaje ovisna isključivo o plinu kojeg kupuje u Rusiji.