Čović: Cilj je do kraja aprila potpisati sporazum o Južnoj interkonekciji

Bosna i Hercegovina i Hrvatska još uvijek nisu potpisale međudržavni sporazum kako bi se krenulo u realizaciju projekta Južne plinske interkonekcije. Ovo pitanje još uvijek nije razmatrano i usvojeno na Vijeću ministara BiH.

Ovu tačku na dnevni red sjednice Vijeća ministara treba nominirati državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

Vlada Federacije BiH je na jednoj od svojih ranijih sjednica, predložila da se u što kraćem roku formira pregovaračka delegacija sastavljena od predstavnika svih relevantnih institucija, kako bi se što brže moglo pristupiti potpisivanju sporazuma između dviju država.

Nakon što Vijeće ministara BiH usaglasi i odobri tekst sporazuma, proslijedit će ga Predsjedništvu BiH. Predsjedništvo bi nakon toga trebalo donijeti odluku o prihvatanju sporazuma i određivanju potpisnika u ime države.

Projekt Južne interkonekcije podrazumijeva izgradnju novog plinovoda unutar BiH, koji bi preko Posušja i Zagvozda bio povezan s postojećom plinskom mrežom u Hrvatskoj, čime bi se otvorio alternativni pravac snabdijevanja plinom iz pravca LNG terminala na Krku.

U Federalnom parlamentu još uvijek nisu usvojene ni izmjene Zakona o južnoj interkonekciji.

Lider HDZ-a Dragan Čović kazao je za HRT da je cilj da međudržavni sporazum bude potpisan do kraja aprila.

"Dogovor je da to uradimo u narednih sedam do deset dana i da idemo s Vladom Republike Hrvatske razgovarati, a predsjedateljica Vijeća ministara već razgovara s predsjednikom Vlade na tu temu. Cilj je naravno krajem četvrtog mjeseca da se taj potpiše u Dubrovniku", rekao je Čović.

Kazao je kako "hrvatska strana u Bosni i Hercegovini nema posebnih uvjeta za gradnju plinovoda, ako bi gradio američki investitor".

"No, bošnjački partneri u Federaciji imaju dodatne ideje javno-privatnog partnerstva, što znači da bi Hrvate iz BiH u nekom slučaju mogli izbaciti iz projekta. Hrvati bi htjeli plinovod s Amerikancima. Ja sam uvjeren da će to biti snažan kocesionar koji je zainteresiran osim južne plinske interkonekcije za izgradnju tri, odnosno četiri plinske centrale u Bosni i Hercegovini po 400 MW. Koji značaj to ima danas kad je u pitanju energija najbolje vidimo prema cijeni energenata u ovom trenutku", tvrdi Čović.