Vijeće ministara za direktore imenovalo 8 Srba, 6 Hrvata i 4 Bošnjaka

Debalans Bošnjaka u državnim institucijama tema je o kojoj vlasti uporno izbjegavaju govoriti. Iako je riječ o pitanju koje zadire u samu srž ustavnog poretka, vladajuća koalicija pokušava ignorirati temu.

Zabrinjavajuće je što za nju nemaju sluha ni oni koji dolaze iz reda Bošnjaka – oni koji bi, makar po logici političke i moralne odgovornosti, trebali biti najglasniji kada je riječ o zaštiti interesa vlastitog naroda.

Umjesto da insistiraju na ispravljanju nepravde, mnogi od njih prešutno pristaju na stanje koje opozicija naziva „statističkom greškom na koju su svedeni Bošnjaci“.

Suprotno propisanim kvotama po Ustavu i Zakonu o upravi, Bošnjaci, iako najbrojniji narod u Bosni i Hercegovini, značajno su podzastupljeni u državnim institucijama. Taj debalans nije tek brojka u tabeli – on je pokazatelj duboko narušenog sistema, koji umjesto da se ispravlja, iz godine u godinu sve se više učvršćuje.

Produžetku ovog višegodišnjeg problema doprinio je, u dobroj mjeri, i trenutni saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Iako više ne odobravaju pojedinačno zaposlenje u državnim institucijama, imenuju direktore, koji dalje zapošljavaju.

Od početka mandata, Vijeće ministara imenovalo je 17 rukovodilaca državnih institucija. Među njima su tek četiri Bošnjaka – naspram osam Srba i šest Hrvata.

Od deset rukovodilaca koji su na čelu institucija od prethodnog saziva, tri su Bošnjaka, tri Srbina i četiri Hrvata.

Tako od 28 institucija i agencija čije imenovanje je prošlo kroz Vijeće ministara, Bošnjaci rukovode minimalnih sedam. Srbima su pripale dodatne četiri institucije, a Hrvatima dvije i generalni sekretar. Niko iz reda Ostalih ne rukovodi državnim organima.

Dodatno su još tu i pozicije na čelu Elektroprijenosa Bosne i Hercegovine (HDZ), Službenog lista Bosne i Hercegovine (HDZ), te Nezavisnog operatora sistema (SNSD), koje su imenovali upravni odbori. Ministarstvo pravde imenovalo je SNSD-ovog rukovodioca Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine. Dragoljuba Reljića je za direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH imenovala Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

Ono što je interesantno je i da su procedure novih konkursa okončane za Regulatornu agenciju za komunikacije i Državnu agenciju za istrage i zašitu (SIPA), ali da su jedini kandidati iz reda srpskog naroda, čiji su direktori i do sada rukovodili ovim institucijama.

Takva je situacija i sa Institucijom ombdusmena za zaštitu potrošača BiH kojom je rukovodio Hrvat, a gdje su svi kandidati iz reda hrvatskog naroda. 

Brojevi sami po sebi možda ne bi izazvali toliko pažnje da se ne radi o trendu koji traje, o nejednakosti koja se ne ispravlja, nego prenosi iz saziva u saziv – uz prešutni konsenzus onih koji bi morali biti najglasniji.