Godine zastoja: BiH rizikuje i evropski put i milijardu eura iz Plana rasta

Evropska unija razmatra nove modele proširenja kako bi ubrzala integraciju država kandidata. Susjedna Crna Gora je prije par dana zatvorila 18 poglavlja od ukupno 33, koliko ih ima u pregovaračkom procesu za članstvo u Evropskoj uniji i za dvije godine bi mogla biti članica. I Albanija ide istim putem.

Za to vrijeme Bosna i Hercegovina i dalje ne uspijeva napraviti ni osnovni iskorak. Iako je prije više od dvije godine dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora, reformski proces je zaustavljen, a zemlja sada rizikuje da ostane i bez gotovo milijardu eura iz evropskog Plana rasta.

Od marta 2024. godine, kada je Evropsko vijeće načelno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora, nije ispunjen nijedan od ključnih uslova za početak pregovaračkog procesa. Time je BiH na samom začelju procesa evropskih integracija među zemljama Zapadnog Balkana.

EU je u utorak održala čak četiri pristupne konferencije sa zemljama kandidatkinjama, ali predstavnika Bosne i Hercegovine nije bilo za stolom.

Francuska i Njemačka su nedavno, kao novi model proširenja Unije, predložile postepeno uključivanje država kandidata u rad evropskih institucija i prije punopravnog članstva. Prema non-paperu dvije zemlje, kandidati bi, u skladu s napretkom u reformama, postepeno sticali nova prava i benefite, ali bi ih mogli i izgubiti ukoliko reformski proces bude zaustavljen.

"Zaboravimo skok uvis, napravimo stepenice. Idite stepenik po stepenik i nakon svakog stepenika imate dodatnu vrijednost. Ako imate 100 posto usklađenosti s vanjskom i sigurnosnom politikom, omogućimo status posmatrača u Evropskom parlamentu i Evropskom vijeću", rekao je njemački ministar za Evropu Gunther Krichbaum.

Sličnog stava je i Benjamin Haddad, francuski ministar za Evropu, koji je kazao da se radi o geopolitičkoj stabilnosti evropskog kontinenta i ujedinjenju evropske porodice.

"Ali to je proces koji zavisi od onoga što postigne svaka zemlja. To znači reforme, pravna stečevina i vladavina prava. Svaku zemlju ćemo procjenjivati prema njenim zaslugama", kazao je.

Međutim, o ovom prijedlogu iz EU nije vođena značajna rasprava u državnim institucijama.

Rizik od gubitka evropskog novca

Osim očiglednog zastoja na putu ka članstvu u EU, Bosna i Hercegovina suočava se s mogućnošću da izgubi gotovo milijardu eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan zbog neispunjavanja preuzetih obaveza.

Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas tokom nedavne posjete našoj zemlji upozorila je da BiH ne može sebi dopustiti dodatno zaostajanje za ostalim državama regije te pozvala domaće političare da se vrate reformama kako bi sačuvali evropski put zemlje.

Novo upozorenje stiglo je i iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, odakle poručuju da vrijeme za ispunjavanje obaveza ubrzano ističe, a daljnja kašnjenja mogu imati ozbiljne posljedice i po evropske integracije i po finansiranje razvojnih projekata.

Šta BiH mora uraditi?

Da bi sredstva iz Plana rasta postala dostupna, Bosna i Hercegovina mora potpisati Sporazum o zajmu i Sporazum o Instrumentu za reforme i rast, koji predstavljaju pravni osnov za korištenje evropskih sredstava.

Istovremeno, potrebno je provesti reformske mjere iz Reformske agende koje se odnose na jačanje vladavine prava, reformu javne uprave, unapređenje poslovnog ambijenta, energetiku, digitalizaciju, saobraćajnu infrastrukturu i obrazovanje.

Evropska komisija već je smanjila prvu tranšu sredstava namijenjenih Bosni i Hercegovini za više od 108 miliona eura zbog kašnjenja u provođenju reformi, što je bio prvi konkretan signal da će sredstva biti strogo uslovljena ispunjavanjem preuzetih obaveza.

Provođenje Reformske agende mjesecima je blokirano političkim nesuglasicama, a Vijeće ministara odbija usvojiti potrebne zakone i imenovati glavnog pregovarača zbog blokada iz entiteta Republika Srpska.

Ministar finansija BiH i kadar SNSD-a Srđan Amidžić  već mjesecima odbacuje tvrdnje da je BiH već pretrpjela finansijsku štetu.

"Laž je koja se plasira iz Sarajeva da je BiH na gubitku. Ta sredstva iz takozvanog Plana rasta uglavnom su kreditna sredstva pod posebnim uslovima, a Republici Srpskoj tako nešto ne treba. Da se zadužim 700 miliona eura, pa da mi neko govori kako ću taj novac trošiti i još naplati kamate – to je ludost", rekao je Amidžić.

S druge strane, ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto smatra da bi gubitak evropskih sredstava predstavljao ozbiljan udarac te očekuje da bi Vijeće ministara moglo otkočiti proces.

"Nadam se da nećemo ostati bez toga, bez obzira na to ko bude implementirao projekte i ko bude sjedio u Vijeću ministara. Iako ulazimo u predizborni period, moramo nastaviti raditi kako novi saziv ne bi ponovo gubio vrijeme na ratifikaciju sporazuma i donošenje potrebnih odluka", kazao je Forto.

Međutim, izostankom političkog dogovora o reformama bez kojih nema ni pregovora, nema ni evropskog novca. Na sjednicama Vijeća ministara mjesecima nije vođena rasprava o ovim pitanjima.