Vlast uvodi registar poklona: Koliko vrijedan dar službenici i zvaničnici mogu prihvatiti?

Pokloni za državne institucije, zvaničnike i službenike u Bosni i Hercegovini mogli bi uskoro dobiti preciznija pravila koja definišu same vrijednosti, ali i njihovo evidentiranje.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj sredinom maja 2025. godine, donijelo je Zaključak kojim je zadužilo Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine da sačini novi Prijedlog pravilnika o korišćenju sredstava za reprezentaciju, ali i poklone u institucijama Bosne i Hercegovine.

Kako je pojašnjeno, razlozi za donošenje ovog pravilnika sadržani su u činjenici da je u praksi identifikovano različito postupanje institucija Bosne i Hercegovine u pogledu nabavke i knjiženja poklona namijenjenim stranim i domaćim institucijama, ili organizacijama. Suštinski, a i knjigovodstveno posmatrano, nabavka poklona treba da se vrši iz sredstava odobrenih za reprezentaciju.

Do sada je u tekstu Pravilnika bilo propisano da se sredstva reprezentacije koriste isključivo za ugostiteljske usluge, bilo eksterno ili interno. Iz tog razloga, Pravilnik je dopunjen odredbama koje regulišu nabavku poklona u institucijama Bosne i Hercegovine i primanje poklona, kao i vođenje centralnog registra poklona.

Prijedlogom pravilnika Ministarstva finansija institucije BiH dužne su voditi Registar poklona u kojem će se evidentirati primljeni pokloni, ali i njihova vrijednost, te darodavac.

Jedna od tačaka konkretno se odnosi i na vrijednost poklona. Dok same institucije mogu primati poklone bez obzira na njihovu vrijednost, definisano je da državni i policijski službenici, vojna lica i zaposlenici ne mogu primiti poklone čija vrijednost prelazi 300 KM od jednog darodavca u periodu od jedne godine. Ukoliko, pak, vrijednost poklona prelazi 300 KM, primaoci su dužni da odbiju poklon, da zatraže od darodavca da poklon zamijeni drugim poklonom do propisane vrijednosti ili da poklon namijene instituciji.

Jasno je definisano i da poklon ne može biti novčani, čekovni ili u formi drugih vrijednosnih papira.

Damjan Ožegović iz Transparency International BiH za !Odgovor pojašnjava da je ograničavanje vrijednosti poklona praksa, te da postoji razlika između poklona i mita.

„Mito je nešto što se daje unaprijed za uslugu koja bi se morala izvršiti ili koja se ne smije izvršiti. Dok poklon, kao određena vrsta nagrade za dobro izvršen posao naknadno ili eventualno kao neka počast, samo po sebi nije sporno“, navodi Ožegović.

Dodaje da je to propisano i zakonima o sprječavanju sukoba interesa i etičkim kodeksima u raznim institucijama, te ističe da ukoliko ne dolazi kao posljedica nekog unaprijed dogovorenog posla, već isključivo nagrada, to samo po sebi nije sporno.

„Dakle, mi imamo krivičnim zakonima zabranu davanja i primanja mita, gdje je tu definisano šta tačno mito znači“, zaključuje.