Kako se formira vlast na državnom nivou BiH

Nakon što građani na općim izborima izaberu zastupnike u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, počinje višemjesečni proces formiranja vlasti na državnom nivou. U Bosni i Hercegovini sastav državne vlasti zavisi od pregovora političkih stranaka i njihove sposobnosti da osiguraju stabilnu parlamentarnu većinu.

Na državnom nivou vlast čine Parlamentarna skupština BiH kao zakonodavni organ, te Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH kao izvršna vlast. Pobjeda na izborima za članove Predsjedništva ne znači automatsko preuzimanje upravljanja državnom vladom.

Na izborima građani neposredno biraju 42 zastupnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH - njih 28 iz Federacije BiH i 14 iz Republike Srpske. S druge strane, Dom naroda se popunjava posrednim putem, a čini ga 15 delegata. Biraju ih klubovi naroda iz entitetskih parlamenata, pet bira Narodna skupština RS-a, a po pet Bošnjaka i Hrvata imenuju klubovi ovih naroda u Federalnom parlamentu.

Raspored mandata u Predstavničkom domu predstavlja temeljnu polaznu tačku za pregovore. Za većinu je potrebno najmanje 22 od 42 zastupnika, ali sam zbir nije dovoljan. Zbog složenog ustavnog uređenja i mehanizama zaštite entitetskih interesa, formiranje vlasti zahtijeva mnogo šire političke kompromise. Pored opće, potrebno je osigurati entitetsku većinu.

Nakon izbora održanih u nedjelju, izvjesno je da kapacitet za formiranje vlasti imaju SNSD iz RS-a, koji je dobio najviše mandata, te HDZ i SDA iz Federacije, uz eventualnu podršku manjih stranaka. Lider HDZ-a Dragan Čović najavio je pregovore ove tri stranke naredne sedmice. Iz druge dvije stranke nisu se direktno oglašavali o najavljenom sastanku.

Prema trenutnim rezultatima izbora koji još uvijek nisu potvrđeni, u novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ulazi 16 političkih subjekata. Najviše mandata ima SDA - devet, slijede SNSD sa šest, SDP sa pet, HDZ BiH i partneri sa četiri te Stranka za BiH sa tri mandata.

Po dva mandata imaju DF, NiP, SDS i Pokret Sigurna Srpska, dok po jedan imaju Naša stranka, NES, Hrvatska petorka, Lista za pravdu i red, Ujedinjena Srpska, DNS i DEMOS.

Nakon konstituisanja, Predsjedništvo BiH imenuje mandatara, odnosno predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, čije imenovanje naknadno potvrđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u roku od 22 dana. Za imenovanje mandatara u Predsjedništvu su potrebna dva glasa, dakle odluka može biti usvojena bez koncenzusa.

Predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministre i zamjenike ministara u roku od 35 dana od potvrde njegovog imenovanja, vodeći računa o političkim dogovorima, teritorijalnoj i nacionalnoj zastupljenosti, te zakonskim kriterijima. Ustav propisuje da sa teritorije Federacije BiH ne može biti imenovano više od dvije trećine ministara. Uz to, zamjenici ministara ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda kao ministri kojima su zamjenici.

Potom Predstavnički dom potvrđuje imenovanje ministara i zamjenika u roku od najviše 70 dana od konstituirajuće sjednice novog saziva.

Vlast na državnom nivou oblikuje se kroz koalicione pregovore. Stranke s dovoljnim brojem mandata dogovaraju programsku saradnju i raspodjelu resora.

Koliko će nakon ovih izbora biti potrebno da Bosna i Hercegovina dobije novi saziv Vijeća ministara zavisit će prije svega od brzine postizanja političkog dogovora između pobjedničkih stranaka. Dosadašnja praksa pokazuje da nema pravila.

Nakon Općih izbora 2022. godine, novi saziv Vijeća ministara potvrđen je 25. januara 2023. godine, odnosno nešto manje od četiri mjeseca nakon izbora. Međutim, ni brzina formiranja vlasti nije garant da će ona funkcionisati, u šta smo se uvjerili u protekle četiri godine.

S druge strane, nakon izbora 2018. godine proces je trajao znatno duže. Novi saziv Vijeća ministara potvrđen je tek 23. decembra 2019. godine, više od 14 mjeseci nakon održavanja izbora.