Radna grupa za presude iz Strazbura ili za ‘legitimno predstavljanje’ 

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine formiralo je „radnu grupu za pripremu nacrta amandmana na Ustav BiH i nacrta zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH s ciljem izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP)“. 

Sudeći po načinu i dinamici formiranja grupe, te stavovima imenovanih članova iz HDZ-a ali i najvažnijih političkih stranaka iz Sarajeva, ova inicijativa u svom začetku je manjkava. 

Tome je doprinio i otvoren, preuranjen komentar iz Hrvatske demokratske zajednice. Njihov zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Predrag Kožul kazao je da će se za rad ove grupe vezati i izmjene za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Drugim riječima, „legitimno predstavljanje“. 

S druge strane, predstavnici Stranke demokratske akcije (SDA) i Socijaldemokratske partije BiH (SDP) smatraju da „legitimno predstavljanje“ i provedbe presuda Suda iz Strazbura – ne idu zajedno.  

Radna grupa ima 12 članova, a u ime Vijeća ministara su ministar pravde Davor Bunoza, sudija Ustavnog suda RS-a Radomir Lukić i državni zastupnik Albin Muslić, u ime Parlamentarne skupštine BiH zastupnici i delegati Mladen Bosić, Nihad Omerović, Predrag Kožul, Sredoje Nović, Marina Pendeš i Šefik Džaferović, zatim u ime Vlade Republike Srpske bivši sudija Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević, a u ime Vlade FBiH ministri Nerin Dizdar i Vedran Škobić. 

Državni delegat Stranke demokratske akcije (SDA) i član grupe Šefik Džaferović za !Odgovor kaže da presude Evropskog suda za ljudska prava i „legitimno predstavljanje“ ne mogu ići skupa. 

„Jedno je implementirati presude ESLJP-a, što je obaveza BiH, a drugo je razmatrati zahtjeve HDZ-a, koji su zahtjevi jedne političke stranke. To su dva odvojena procesa i ova radna grupa ne može da ima za predmet raspravu o političkim zahtjevima bilo koje političke stranke. Za to treba napraviti poseban format, ako se odluči ići tim putem“, pojašnjava Džaferović. 

Ova radna grupa, prema njegovom shvatanju, formirana je isključivo zbog implementacije odluka ESLJP-a, ali ističe da nije još dobio odluku o formiranju. 

„To su poznate odluke: Sejdić-Finci, Zornić, Šlaku, Pilav, Pudarić itd. Ukoliko se bude orijentiralo samo na primjenu odluka ESLJP-a, to je jednostavan proces. Treba ukloniti etničke odrednice iz Ustava i da se osiguraju prava svih ljudi u BiH da mogu pristupiti Predsjedništvu i Domu naroda. Ukoliko se u to bude uplitao zahtjev HDZ-a, onda sumnjam da će moći doći do bilo kakvog dogovora i da će se bilo šta uraditi“, naveo je Džaferović. 

Za njega je problematičan i način formiranja komisije i njena struktura. 

„Na početku procesa, kada je Zajednički kolegij domova predlagao kandidate, rečeno je da će to biti samo delegati, poslanici itd. Ja sam očekivao da komisiju formira Parlamentarna skupština BiH, a ne Vijeće ministara, u kojoj će biti isključivo članovi Parlamenta, Vijeća ministara i Centralne izborne komisije“, rekao je.  

Međutim, ukazuje Džaferović, dogodilo se da Vijeće ministara formira tu komisiju, u kojoj je samo jedan član Vijeća ministara. 

„Vijeće ministara kao svoje članove imenuje zastupnike u Zastupničkom domu, sudije Ustavnog suda, entitetske predstavnike. Nikada entitetski predstavnici nisu učestvovali u takvim radnim grupama. Ovih dana razmatrat ću uopće svoje učešće u toj komisiji formiranoj na takav način i imajući takvu strukturu“, zaključio je. 

Mladen Bosić, državni zastupnik Srpske demokratske stranke (SDS), kaže za !Odgovor da nije zvanično obaviješten da je član grupe, te da ne može komentarisati dok ne vidi šta je u pitanju. 

Njegov kolega iz Socijaldemokratske partije (SDP) Albin Muslić naglašava da je implementacija presuda ESLJP-a direktna obaveza BiH i svako zakonsko rješenje ili amandman na Ustav moraju biti koncipirano tako da ne sadrže nove oblike diskriminacije. 

„Prema određenim informacijama koje su plasirane u medijima, postoje nekakve naznake da će određeni članovi radne grupe ići u pravcu predlaganja određenih rješenja koja bi mogla biti diskriminatorna. Za mene je apsolutno neprihvatljivo da mi kroz nastojanje da se ukloni diskriminacija određenih grupa, odnosno pojedinaca, predlažemo rješenja koja bi uvodila nove oblike diskriminacije“, kaže. 

Potom Muslić navodi i primjer: „Često kažem da je potpuno neprihvatljivo da jedan Hrvat, recimo iz Mostara, koji bi po nekom rješenju 'bio legitiman', ako odluči da se preseli u Bihać, bi sam sebe delegitimirao – što je potpuno neprihvatljivo i diskriminatorno.“ 

Sa druge strane, dodaje, postavlja se i pitanje i da li će radna grupa uspjeti odraditi svoj posao do Općih izbora.  

„Teško je prejudicirati, jer se nekakvi politički momenti često interpoliraju u rad i zakonodavnog tijela, dakle PSBiH. Ali da postoji sigurno određena grupa ili članovi članova koji će raditi na promoviranju ukidanja diskriminacije – sigurno da postoji. Da bi se navedeno i provelo, to mora podrazumijevati i izmjene Ustava BiH, što samo po sebi nije sporno jer Ustav precizira jednu proceduru izmjene“, ocjenjuje.

No, u širem političkom kontekstu nije siguran da postoji dovoljno političke snage da se ide u pravcu izmjena Ustava BiH. 

Predviđeno je da se prvi sastanak održi krajem novembra ove godine. 

„Postoje i informacije da bi se trebala uspostaviti dodatna komunikacija s Venecijanskom komisijom, da se organiziraju određene rasprave na temu određenih prijedloga, ali to je nešto što nas čeka u budućnosti“, rekao je. 

Zaključuje da je obaveza BiH je implementirati obavezujuće presude ELJSP.  

„To je trebalo učiniti davno. Međutim, kako mnoge stvari u BiH se ne rješavanju na vrijeme, nažalost, evo i ovo pitanje diskriminacije određenih naroda, odnosno osoba tek sada dolazi na dnevni red“, govori Muslić. 

Svako zakonsko ili ustavno rješenje, ističe, podrazumijeva da svaki pojedinac u BiH mora imati jednaka prava, bez obzira na etničku pripadnost ili mjesto prebivališta. 

„Sve drugo je dodatno stvaranje problema, dodatnih oblika diskriminacije, što otvara mogućnost novih postupaka i ponovnog utvrđivanja diskriminatornih rješenja, što je apsolutno neprihvatljivo“, kaže zastupnik SDP-a.