Jesen u UN-u: Ratovi, dugovi i borba za Guterresovog nasljednika

Generalna debata 81. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja je počela 22. septembra u New Yorku, odvija se u trenutku kada organizacija teško može uvjeriti svijet u svoju sposobnost zaustavljanja ratova. Ovogodišnja tema – obnova povjerenja i upravljanje promjenama – djeluje kao priznanje iscrpljenosti dosadašnjih obećanja. Diplomate se suočavaju sa sukobima u Ukrajini, Sudanu i na Bliskom ‚Istoku, finansijskom krizom UN-a i izborom nasljednika Antónija Guterresa.

Prema pisanju Foreign Policyja, u sjedištu UN-a vlada zabrinutost zbog opstanka i utjecaja organizacije. Guterres završava svoj drugi mandat krajem decembra, dok realizacija ciljeva održivog razvoja ozbiljno kasni, a Vijeće sigurnosti je paralizirano suprotnim interesima stalnih članica. Najnoviji primjer je ruski i kineski veto na američku inicijativu za produženje nezavisnog nadzora sankcija vezanih za iranski nuklearni program.

Predsjednik Generalne skupštine Khalilur Rahman ističe da dosadašnje reforme nisu suštinski promijenile način funkcionisanja organizacije. U intervjuu za Foreign Policy, uporedio ih je sa slaganjem lego-kockica: iako se dodaju novi dijelovi, osnovna struktura moći ostaje nepromijenjena. Ova konstatacija direktno odražava ključni problem UN-a – očekuje se djelovanje u zajedničkom interesu, ali najmoćnije države i dalje mogu blokirati takve napore.

Donald Trump stigao je u New York u trenutku kada mu je sve teže dokazivati da je jednostrana politika djelotvornija od multilateralizma. Rat protiv Irana, pokrenut u februaru na zahtjev i uz podršku Izraela, traje već sedam mjeseci, a sigurnost prolaza kroz Hormuški moreuz ostaje otvoreno pitanje za međunarodnu zajednicu. Obraćajući se Generalnoj skupštini UN-a, Trump je branio odluku o ratu, ali je najavio i mogućnost dogovora s Teheranom.

Washington istovremeno pokušava određivati prioritete organizacije smanjivanjem finansijske podrške. Prema podacima koje navodi Foreign Policy, SAD je ovog mjeseca uplatio 725 miliona dolara za redovni budžet i još 102 miliona za ured UN-a koji pruža logističku podršku mirovnoj misiji na Haitiju. Ipak, preostali dug za redovni budžet i mirovne operacije iznosi 4,2 milijarde dolara. Zahtjev da se UN snažnije posveti miru i sigurnosti teško je uskladiti s uskraćivanjem novca za taj posao.

Raspored sastanaka pokazuje gdje velike sile očekuju konkretnije dogovore. Kineski predsjednik Xi Jinping ove sedmice putuje u Washington na razgovore s Trumpom, ali ne dolazi u New York. Predviđeni susret dvojice predsjednika obuhvata trgovinske odnose i druga sporna pitanja, dok rat s Iranom dodatno opterećuje američku poziciju. Za članice UN-a takav raspored šalje poruku da se odluke koje ih se neposredno tiču često pregovaraju izvan zajedničkih institucija.

Na dnevni red dolazi i sveprisutno pitanje umjetne inteligencije. Prošlogodišnje rasprave o njenom razvojnom potencijalu sada prate upozorenja o autonomnom oružju i rizicima koje države još ne uspijevaju zajednički regulisati. Sastanci o tim pitanjima pokazuju koliko brzo nastaju nove sigurnosne obaveze za organizaciju koja nema saglasnost ni o odgovorima na postojeće ratove.

O novom generalnom sekretaru UN-a zapravo odlučuje odnos snaga među pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, koje kandidata prvo moraju uskladiti među sobom, a tek potom ga formalno potvrđuje Generalna skupština – uz najmanje devet glasova i bez ijednog veta. Dosadašnji krugovi neformalnog glasanja nisu izbacili jasnog favorita, pa je prostor za političko pogađanje i dalje širom otvoren.

Budući čelnik tako će preuzeti organizaciju čije djelovanje zavisi od država koje često potkopavaju njene odluke. Promjena na vrhu može donijeti drugačije prioritete i sposobniju diplomatiju, ali ne može sama ukloniti finansijsku ucjenu niti pravo veta. Članice će zato morati pokazati žele li UN-u povjeriti sredstva i politički prostor za djelovanje ili od njega očekuju rezultate za koje mu same uskraćuju uvjete.