Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović upozorio je pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija da aktuelno rukovodstvo entiteta Republika Srpska nastavlja prijetiti miru i sigurnosti Bosne i Hercegovine i regije, navodeći da se pokušavaju stvoriti pretpostavke za secesiju tog bh. entiteta.
Poručio je da ideologija i politika koje su dovele do genocida nad Bošnjacima i dalje predstavljaju prijetnju Bosni i Hercegovini.
"Za govornicom Generalne skupštine UN-a, javno želim upozoriti svjetsku javnost da aktuelno rukovodstvo bosanskog entiteta Republika Srpska nastavlja prijetiti miru i sigurnosti Bosne i Hercegovine i regije. Takvu destruktivnu politiku moramo zajedno zaustaviti", kazao je Bećirović.
Upozorio je da, kako je naveo, rušitelji Dejtonskog mirovnog sporazuma pokušavaju stvoriti pretpostavke za secesiju Republike Srpske te da će u narednom periodu intenzivirati aktivnosti usmjerene na slabljenje i ukidanje mandata visokog predstavnika međunarodne zajednice, slabljenje institucije Ustavnog suda BiH i oduzimanje državne imovine Bosne i Hercegovine.
Bećirović je ukazao i na položaj žrtava genocida i zaposlenika Memorijalnog centra Srebrenica, tvrdeći da su posljednjih mjeseci izloženi nedopustivim pritiscima policije Republike Srpske.
"Ne smijemo dozvoliti da policija i druge institucije Republike Srpske koje su počinile genocid nad Bošnjacima danas zastrašuju preživjele i one koji čuvaju sjećanje na žrtve genocida", rekao je.
Poseban dio obraćanja posvetio je genocidu u Srebrenici, podsjetivši da je Generalna skupština UN-a u maju 2024. usvojila Rezoluciju o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, što je ocijenio visoko moralnim i civilizacijskim činom Generalne skupštine.
Kritikovao je rukovodstvo Srbije zbog veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, navodeći da je institucionalno veličanje ratnih zločinaca neprihvatljivo i suprotno vrijednostima Ujedinjenih nacija.
Bećirović je kazao i da je Srbija jedina država za koju je sud UN-a utvrdio da je prekršila obavezu iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, te pozvao UN, Evropsku uniju i druge međunarodne aktere da jasno osude i preduzmu konkretne korake prema onima koji institucionalno veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince.
Govoreći o širim međunarodnim prilikama, Bećirović je ocijenio da svijet karakteriziraju nepravda, nesigurnost i netolerancija te kao neke od najvećih izazova naveo jačanje autoritarnog populizma, agresiju na Ukrajinu, stradanje u Gazi, rat u regiji Zaljeva i katastrofalnu situaciju u Sudanu.
Kazao je da svijet nije adekvatno reagirao na agresiju na Ukrajinu i, kako je naveo, genocid nad Palestincima u Gazi, kao što nije adekvatno reagirao ni tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Prema njegovim riječima, najveće globalne krize imaju zajednički korijen - eroziju međunarodnog prava.
Bećirović je naglasio da politika sile ne može donijeti napredak čovječanstvu te da su umjesto nje potrebni poštivanje i jačanje međunarodnih normi, pravila i institucija građenih više od osam decenija.
Upozorio je da se multilateralni sistem suočava s ozbiljnom krizom institucionalnog povjerenja, koje slabi jer pojedini akteri međunarodne zajednice potkopavaju vrijednosti sadržane u Povelji UN-a.
"Svijet se mora vratiti osnovnim principima na kojima se temelji UN. Poštivanju ljudskog dostojanstva. Suverenoj jednakosti država. Mirnom rješavanju sporova. Poštivanju međunarodnog prava", poručio je Bećirović, dodajući da to nisu nerealne postavke, nego temelji stabilnog svijeta.
Govoreći o značaju očuvanja mira, Bećirović je rekao da iskustvo Bosne i Hercegovine pokazuje da mir nije nešto što se podrazumijeva, već da zahtijeva svakodnevnu odgovornost političkih lidera, poštivanje prava i spremnost na dijalog.
"Ne smije postojati jedan standard za velike, a drugi za male države. Ako želimo očuvati povjerenje u međunarodni poredak, pravila koja zajednički uspostavljamo moraju se jednako primjenjivati", kazao je.
Na kraju obraćanja Bećirović je poručio da je Bosna i Hercegovina nepokoriva država, ističući da ne postoji nijedna mapa jugoistočne Evrope u posljednjih 1.000 godina na kojoj nema Bosne ili Bosne i Hercegovine.