Šta izbori u Njemačkoj govore o usponu AfD-a i krizi Merzove politike

Izbori održani u nedjelju u dvije njemačke savezne zemlje rezultirali su teškim gubicima za vodeće demokršćane, dok je kancelar Friedrich Merz pod sve većim pritiskom da zaustavi jačanje krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD).

Reuters je objavio pet glavnih zaključaka regionalnih izbora u sjeveroistočnoj saveznoj zemlji Mecklenburg-Zapadno Pomorje i njemačkoj prijestolnici Berlinu.

Rezultati predstavljaju velik udarac za Friedricha Merza i njegov CDU, čiji birači sve više prelaze AfD-u, sumnjajući da 70-godišnji kancelar može oživjeti njemačku ekonomiju i smanjiti troškove života.

S najnižim nivoom podrške zabilježenom za nekog njemačkog kancelara otkako postoje takva mjerenja, Merz, koji je i sam rezultate opisao kao „katastrofu“, nalazi se pod pritiskom da provede obećane reforme, dok se nakon manje od 17 mjeseci na dužnosti sve glasnije traži njegova ostavka.

Iako je Merz dao do znanja da namjerava ostati na dužnosti i nastaviti provoditi reformski program, nedjeljni gubici otvaraju pitanja o njegovu položaju unutar CDU-a, koji je u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju ostvario svoj najlošiji rezultat na izborima u nekoj saveznoj zemlji od 1949. godine.

Oslabljeni položaj Merza kao čelnika najveće i najmoćnije članice Evropske unije mogao bi narušiti jedinstvo bloka u trenutku kada krajnje desne stranke nastavljaju jačati, odnosi sa Sjedinjenim Državama znatno su zahladnjeli, a ekonomski pritisci postaju sve snažniji.

AfD je ostvario znatne dobitke u obje savezne zemlje te postao najjača stranka u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju, gdje je više nego udvostručio rezultat u odnosu na 2021. godinu.

To je drugi put u samo dvije sedmice da je AfD osvojio najveći udio glasova na izborima u nekoj njemačkoj saveznoj zemlji, nakon pobjede u Saskoj-Anhaltu početkom ovog mjeseca, čime je dodatno ojačao uoči saveznih izbora koji bi se trebali održati 2029. godine.

AfD, koji je već najjača stranka u nacionalnim anketama s podrškom od 29 posto, privukao je birače obećanjima o oštrim mjerama za deportaciju stranaca koji nemaju pravo ostati u Njemačkoj, povratku jeftinim ruskim energentima te promicanju konzervativnijih vrijednosti usredotočenih na tradicionalni model porodice.

Druge velike stranke, međutim, odbijaju koalirati s AfD-om u sklopu strategije takozvanog „vatrozida“, zbog čega je malo vjerovatno da će ta stranka sudjelovati u vlasti u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju ili Berlinu, gdje je završila na trećem mjestu.

Kako AfD jača, a glasovi birača raspoređuju se na sve veći broj stranaka, sve je teže formirati stabilne većine. Preliminarni rezultati pokazuju da bi za funkcioniranje buduće vlade u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju bile potrebne tri stranke.

Takva fragmentacija zahtijevat će veću spremnost na kompromise u zemlji u kojoj su vlast tradicionalno činile dvije stranke. Trostranačka koalicija „semafor“, formirana 2021. kao prvi takav savez na saveznom nivou, raspala se nakon manje od tri godine.

Strategija „vatrozida“ dosad je držala AfD podalje od vlasti, ali sve šira podrška toj stranci među biračima otvorila je pitanje koliko je takva strategija dugoročno održiva.

Te promjene prisiljavaju političke suparnike da razmatraju alternativne koalicijske aranžmane. U Mecklenburg-Zapadnom Pomorju najizglednijom se opcijom čini da drugoplasirana Socijaldemokratska stranka (SPD) svojoj postojećoj koaliciji s Ljevicom pridruži i Zelene.

U Berlinu bi pobjednička Ljevica mogla formirati većinu sa SPD-om i Zelenima.

Slaba njemačka ekonomija postaje odlučujući čimbenik na izborima, a birači iz različitih dijelova političkog spektra frustrirani su visokim životnim troškovima i ekonomskom nesigurnošću.

Kampanje u objema saveznim zemljama odvijale su se u sjeni naglog rasta cijena goriva povezanog sa sukobom na Bliskom istoku i najave desetke hiljada dodatnih otkaza u njemačkoj industriji. Višegodišnja ekonomska stagnacija potaknula je dio birača da potraže političke opcije izvan centra.

U Berlinu je Ljevica pridobila birače usredotočivši kampanju na nestašicu stanova u gradu, uz obećanja o izgradnji novih cjenovno pristupačnih stanova, prisilnom smanjenju najamnina za nekretnine kod kojih su one 20 posto ili više iznad lokalnog prosjeka te ograničavanju kratkoročnog turističkog najma.

AfD je privukao podršku prijedlogom ponovnog pokretanja plinovoda Sjeverni tok iz Rusije, koji završava u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju. Stranka tvrdi da bi ponovno puštanje plinovoda u rad i opskrba ruskim plinom smanjili troškove energije.

I stranka radikalne ljevice Die Linke ostvarila je znatne dobitke, dok su se nezadovoljni birači udaljavali od stranaka političkog centra.

U Mecklenburg-Zapadnom Pomorju Die Linke je privukao 28.000 birača Merzova konzervativnog CDU-a i 45.000 birača SPD-a lijevog centra, pokazuje istraživanje instituta Infratest dimap za televiziju ARD.

Ti podaci pokazuju sve veću privlačnost stranke među tradicionalnom radničkom biračkom bazom SPD-a.

Premijerka Mecklenburg-Zapadnog Pomorja Manuela Schwesig iz SPD-a rekla je da su protivljenje pomoći Ukrajini i podrška ugašenom plinovodu Sjeverni tok s Rusijom dva razloga zbog kojih su birači u toj nekadašnjoj istočnonjemačkoj regiji prelazili AfD-u, stranci koju se smatra naklonjenom Rusiji.

U Berlinu je SPD izgubio oko 36.000 birača koji su prešli Ljevici, pokazuju preliminarni podaci. Zeleni, koji često imaju ključnu ulogu u sastavljanju njemačkih vlada, izgubili su 51.000 birača u korist te stranke.