Mandat Vijeća ministara: Dobar start i ništa više

Gotovo 200 sjednica, 117 redovnih i oko 80 vanrednih, održao je aktuelni saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kojim predsjedava Borjana Krišto (HDZ). Ali brojke ne znače i kvalitet, odnosno rezultate.

Početak mandata obilježen radnom euforijom ostao je u sjeni blokada, međusobnih prepirki i optužbi. Koalicija na državnom nivou, po priznanju lidera jedne od partija, formirana pod pritiskom međunarodnih institucija i bivšeg američkog ambasadora, raspala se negdje sredinom mandata. Tokom sudskog procesa protiv Milorada Dodika, a odlaskom Bidenove administracije.

Sve je kulminiralo uoči same presude Dodiku. Trojkini ministri nakon propalih pokušaja da izbalansiraju odnose, ipak su najavili izbacivanje bagerima SNSD-ove kadrove iz Vijeća ministara. Duže od godinu svoja obećanja nisu realizirali. Tokom istog perioda, nije bilo ni značajnih samostalnih pomaka kojima bi se rad Vijeća ministara mogao pohvaliti.

Godinu po preuzimanju mandata Vijeća ministara, Bosna i Hercegovina dobija „zeleno svjetlo“ za otvaranje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. Iako je, mora se priznati, došlo do usvajanja nekoliko reformskih zakona poput onih koji tretiraju sukob interesa, zaštitu ličnih podataka i pranje novca, u mandatu Krišto nije došlo do suštinskih reformi.

Uz usvajanje dva zakona iz oblasti pravosuđa (o Sudu BiH, i o Visokom sudskom tužilačkom vijeću), imenovanje glavnog pregovarača, koji će voditi pregovore o pristupanju uz podršku tima nestranačkih stručnjaka, predstavlja ključni uslov za održavanje prve Međuvladine konferencije. Zbog unutrašnjih prepirki, a uprkos jasnim pozivima, nije došlo ni do imenovanja glavnog pregovarača.

Tokom ovog mandata potpisan je i sporazum koji je omogućio zajedničke operacije Granične policije BiH i Frontexa na teritoriji BiH.

Ali je i  Evropska komisija u drugoj polovini 2025. godine konstatovala da je reformska dinamika u Bosni i Hercegovini zastala, uz nekoliko pozitivnih koraka kao izuzetak.

Do zastoja u konkretnom radu nije došlo samo na evropskom putu. Krišto je, prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, bila dužna da imenuje nasljednika ministra sigurnosti Nenada Nešića najkasnije u roku od 15 dana nakon što je i zvanično odstupio s te pozicije. Tu dužnost već duže od godinu nije ispunila pravdajući se nedostatkom političkog dogovora.

Isto tako, do blokade je došlo i na realizaciji sporazuma neophodnih za pristup sredstvima iz Plana rasta Evropske unije. Krajem decembra 2025. odobrena je usaglašena Reformska agenda, ali pristup sredstvima još uvijek nemamo jer procedura vezana za dva sporazuma neophodna za potpisivanje Plana rasta nije okončana ni nakon osam mjeseci.

Također, tri godine unazad dolazilo je i do višemjesečnih rasprava, blokada i odugovlačenja u usvajanju državnog budžeta.

Rođena je 1961. godine u Livnu.

Diplomirala je pravo 1984. u Banjoj Luci, a pravosudni ispit polaže 16 godina kasnije u Sarajevu.

Krišto je do 1999. kao pravnica radila u nekoliko livanjskih kompanija. Od 1999. do 2000. godine je bila ministrica pravosuđa i uprave Livanjskog kantona, a do 2002. godine sekretarka Kantonalne vlade.

Na Općim izborima 2002. godine, kao kandidatkinja HDZ-a, osvaja mandat u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ali ga nije preuzela jer je imenovana za ministricu pravde u Vladi FBiH.

Na Općim izborima 2006. godine izabrana je u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U aprilu naredne godine imenovana je za predsjednicu FBiH.

Od 2011. Krišto je ulazi u Dom naroda PSBiH. Za Opće izbore 2014. godine osvaja mandat u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Nakon što je izgubila izbore za Predsjedništvo BiH, imenovana je za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH krajem 2022. godine.

Od 1995. godine je članica Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZBiH).