Turčalo za !Odgovor: Bez konsenzusa pregovori će zapinjati u praksi

Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo komentarisao je za !Odgovor aktuelnu raspravu političkih aktera u BiH o tome ko treba imenovati glavnog pregovarača BiH u pristupnim pregovorima sa EU.

Podsjećamo, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je tokom svoje podsjete pozvala bh. vlasti da usvoje reformske zakone i imenuju glavnog pregovarača.

”Mora se imenovati novi pregovarač Bosne i Hercegovine i na vama je ko će to biti. To mora biti neko ko ima povjerenje svih vas", naglasila je.

Odgovarajući na pitanje može li pregovore s EU voditi neko ko nema podršku, s jedne strane Trojke, ili, s druge strane SNSD-a i HDZ-a, Turčalo kaže za !Odgovor da je moguća odluka bez konsenzusa, ali se otvara pitanje šta nakon toga.

“Hipotetički bi se imenovanje glavnog pregovarača moglo pravno provesti i bez potpunog političkog konsenzusa, ali će bez široko legitimirane podrške pregovori u praksi zapinjati na svakoj tački, od usvajanja pregovaračkih pozicija do implementacije”, kazao je.

Tručalo primjećuje da se “HDZ i SNSD se ponašaju potpuno racionalno, koristeći ucjenjivačku taktiku da uguraju partnere iz Trojke između nakovnja, koji je deklarativna pro-EU orijentacija i čekića, što je izbor glavne pregovaračice koju ne prihvataju”.

“Ja u suštini mislim da konačni cilj nije imenovanje glavne pregovaračice nego kreiranje uvjeta da se dođe do novog truhlog kompromisa. Ideja rotirajućeg glavnog pregovarača, o kojoj se razgovaralo u nekim krugovima, ulazi u tu logiku. Na taj način poručuje da Bosna i Hercegovina ne pregovara, nego oni koji su podijelili ‘plijen’ imenovanjem tri pregovarača; i - da, EU je u drugim situacijama pokazala pragmatizam da nagradi ‘dovoljno napretka’ i kad su standardi samo djelimično ispunjeni, kao što je slučaj s zelenim svjetlo za otvaranje pregovora iako su ključni zakoni bili, da blago kažem, sporne usklađenosti s pravnom stečevinom EU”, kazao je.

Turčalo smatra da “bi EU mogla progutati i ovako loše rješenje, ali bi cijenu platila BiH”.

“Smatram isto tako da je pogrešno ono što se sada dešava, a to je pokušaj da se reinterpretira izvorna ustavna nadležnost Predsjedništva da pregovori koji vode do međunarodnog ugovora spadaju u njegov domen odlučivanja. A pristupni pregovori kulminiraju Ugovorom o pristupanju, koji je međunarodni ugovor. Predsjedništvo može dati ovlasti Vijeću ministara, kako je predviđeno Zakom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora BiH”, kazao je.