Historijat i forenzika podjele: Mostarsko Komunalno kao princip HDZ-ove vlasti

Politička kriza u Mostaru iz sedmice u sedmicu kulja, a kraj se ne nazire. Zajednički nazivnik pretenzijama hegemonističke politike HDZ-a jest grubo kršenje zakona, odnosno pravno nasilje čije posljedice bi mogle biti kobne za gradski budžet i građane Mostara.

Otkazi za 22 radnika JP Komunalno su doveli atmosferu do usijanja. Pljušte saopćenja, reakcije, a pojedini stavovi političara iz Sarajeva pokazuju sindrom naknadne pameti i izostanak koordinacije na terenu.

Priča o integraciji komunalnih službi u Mostaru, koja je u javnosti i prema međunarodnoj zajednici plasirana kao historijski iskorak ka ujedinjenju grada i uspostavljanju jedinstvenog javnog preduzeća, u stvarnosti je trajala svega godinu dana.

Proces je formalno započeo 20. decembra 2006. godine, kada je Gradsko vijeće Grada Mostara donijelo odluku o osnivanju JP „Komunalno“ d.o.o. Mostar. Međutim, u narednih više od 16 godina preduzeće je djelovalo u izuzetno suženom obimu. Ključne komunalne djelatnosti ostale su podijeljene između JP „Komos“ i JP „Parkovi“.

Prvi korak ka najavljenoj integraciji napravljen je 1. augusta 2023. godine, kada JP „Komunalno“ preuzima poslove, opremu i radnike JP „Komos“. Konačno, dolaskom radnika i resursa JP „Parkovi“ početkom 2024. godine, preduzeće zvanično počinje poslovati kao jedinstven sistem na nivou cijelog grada.

Podjela kroz radne jedinice

Međutim, to unificirano poslovanje trajalo je jedva godinu dana. Unutar preduzeća su od samog početka 2024. godine trajale opstrukcije i pripreme za ponovnu podjelu, što je kulminiralo 30. aprila 2025. godine usvajanjem nove sistematizacije radnih mjesta.

Ovom sistematizacijom, Sektor operativno-tehničkih poslova (SOTP) zvanično je rascijepljen na dvije odvojene cjeline: Radnu jedinicu 1 (RJ1) i Radnu jedinicu 2 (RJ2). Sektor ekonomsko-pravnih poslova (SEPP) ostao jedinstven na papiru.

Na terenu je izvršena potpuna fizička, operativna i teritorijalna podjela koja direktno preslikava linije razdvajanja na šest gradskih područja. Ova podjela je precizno sprovedena kroz sve ključne segmente poslovanja.

Naprimjer, šifra korisnika je samo jedan od primjera planske podjele. U centralnoj bazi koja broji oko 40.000 korisnika komunalnih usluga, svaki korisnik nosi identifikacioni prefiks 100 ili 200. Ovi prefiksi ne služe nikakvoj neutralnoj logističkoj svrsi, već nedvosmisleno označavaju kojoj „strani“ grada korisnik pripada i koja ga radna jedinica dužnički i operativno zadužuje – što svaki korisnik može direktno provjeriti na svom mjesečnom računu.

Isti princip je uspostavljen kroz budžetsko razgraničenje, fizičku podjelu voznog parka i razdvajanje radnika.

Na osnovu ovako uspostavljene unutrašnje podjele, praksa Uprave i rukovodstva SOTP-a na terenu predstavlja direktan akt nezakonitog poslovanja i kršenja važeće sistematizacije.

Iako šef Sektora operativno-tehničkih poslova (iz reda hrvatskog naroda) i njegov zamjenik (iz reda bošnjačkog naroda) formalno imaju ista ovlaštenja – pri čemu šef operativno vodi RJ1, a zamjenik RJ2 – u praksi dolazi do grube uzurpacije nadležnosti. Šef SOTP-a sistematski zaobilazi svog zamjenika te direktno izdaje naloge radnicima RJ2 da obavljaju radove na području RJ1. Kada zamjenik i radnici opravdano ukažu na nesaglasnost sa izvođenjem radova van svog rejoniziranog područja, šef protiv njih pokreće disciplinske postupke.

Ako je važećom sistematizacijom od 30. 4. 2025. godine jasno definisana podjela na radne jedinice i njihove terene, slanje radnika RJ2 na područje RJ1, bez njihove saglasnosti i mimo volje neposredno rukovodećeg zamjenika, predstavlja grubi prekršaj zakonskih i internih akata preduzeća.

Pored fizičke, finansijske i tehničke podjele na terenu, proces uspostavljanja etničke supremacije direktno je sproveden u samom vrhu Uprave preduzeća, kroz pravno neutemeljene ucjene i oduzimanje nadležnosti.

Ključni dokaz institucionalne podređenosti jeste donošenje Pravilnika o kancelarijskom poslovanju, kojim je v. d. direktor Rašid Hadžović, pod političkim pritiskom i ucjenom od strane gradonačelnika, primoran da u potpunosti suspenduje vlastita zakonska ovlaštenja. Tim pravilnikom je propisano da nijedan dokument, isplata niti nalog ne mogu biti validni bez sistema supotpisa (dvostrukog potpisivanja), odnosno bez izričitog odobrenja i potpisa izvršne direktorice Jadranke Senkić.

Uvođenjem obaveznog supotpisivanja, v. d. direktora je doveden u položaj fiktivnog rukovodioca koji ne može izvršiti nijedno plaćanje niti donijeti operativnu odluku bez saglasnosti druge strane. Time je izvršeno potpuno potčinjavanje jedne komponente.

Imenovanjem v. d. direktora od strane gradonačelnika Kordića, a neimenovanjem izvršnog direktora, nemamo supotpisnika. Da je supotpisnik Bošnjak tu, ne bi se dešavalo ovo danas. Međutim, pravilnik je ostao na snazi jer ako opet dođe Bošnjak na čelo komunalnog – opet će biti blokiran.

Kada se skupe svi prikupljeni materijalni dokazi dobija se neoboriva pravno-činjenična cjelina. Ona nedvosmisleno dokazuje da je formalno ujedinjenje JP „Komunalno“ poslužilo samo kao pravni manevar za sanaciju dugova i stečajne postupke. Na terenu i u upravi svjesno je zabetonirana etničko-teritorijalna podjela, dok se prisilnim slanjem radnika na tuđe terene, neravnomjernom raspodjelom opreme i blokadom rada direktora sprovodi otvorena etnička supremacija, diskriminacija radnika i sistemsko kršenje zakona.

Navedene činjenice su jako dobro poznate uigranom dvojcu Kordić–Senkić, ali njih ne zanima koliku će štetu budžet Mostara pretrpjeti na putu ostvarivanja političkih ciljeva.

Jadranka Senkić je u mostarskoj javnosti dobro poznata po izjavi u izbornoj kampanji 2020. godine u kojoj se hvali da dolazi iz “Uskoplja, istog podijeljenog grada kao što je Mostar“.

Ona poziva birače da budu hrabri “kao naš general Slobodan Praljak”, a za Kordića uz smiješak veli da je “jako pozitivna osoba, koja nas u ovom svemu gura naprijed”. 

Otkako je krenula komunalna kriza u Mostaru, gradonačelnik Kordić uporno ponavlja da Bošnjaci politiziraju problem, dok krnjom upravom samostalno vlada njemu odana Jadranka Senkić.

Kada su radnici i Sindikat predložili iskusnu osobu sa više od 20 godina rada u komunalnim preduzećima, Kordić je to okarakterisao kao politizaciju i ucjenu. Tog kandidata je čak okarakterisao kao nacionalistu.

U procesu ujedinjenja komunalnih preduzeća Senkić s pozicije v. d. direktora Parkova dolazi na poziciju izvršne direktorice JP Komunalno. U međuvremenu, na čelu ovog preduzeća u statusu v. d. se smjenjuje više osoba koje su došle izvan kolektiva, dok je „nepromjenjiva varijabla“ bila i ostala Senkić. Na kraju ona postaje v. d., ali bez izvršnog direktora te na taj način kroz krnju upravu vlada preduzećem. Namjera navedenog dvojaca je da u periodu dok sudovi donesu odluku realizuju svoje destruktivne i hegemonističke ciljeve.

Na jednoj od ranijih sjednica Gradskog vijeća, Damir Šunjić, vijećnika HDZ-a BiH, izjavio je da Odjel niskogradnje treba ugasiti što se praktično desilo uručenjem otkaza za 22 radnika koji su kao dio Civilne zaštite uvijek bili prvi na terenu u vanrednim okolnostima. Upravo ovaj dio Komunalnog je donosio najviše prihoda, što je jedan od razloga zašto je postao žrtva destruktivne politike HDZ-a.

Ovaj proces ide paralelno sa generisanjem sve većeg broja podobnih Bošnjaka u gradskoj administraciji i preduzećima, a koji se silovitom brzinom upošljavaju u Komunalno. Oni su, svjesni ili ne, već postali slijepi izvršioci politike HDZ-a.