U junu 2025. godine Gradski odbor HDZ-a 1990 Mostar dobio je novog predsjednika, Marka Ćurčića.

Foto: Ustupljeno portalu !Odgovor
Sanadin Voloder
31.08.2026. 06:43
U junu 2025. godine Gradski odbor HDZ-a 1990 Mostar dobio je novog predsjednika, Marka Ćurčića.
Ovaj magistar prava je na izborima 2024. godine bio kandidat za Gradsko vijeće Mostara, a potom dobio povjerenje da vodi gradski odbor.
S Ćurčićem razgovaramo od njegovoj motivaciji da ostane u rodnom gradu, o položaju opozicije na hrvatskoj političkoj sceni, aktivizmu kroz društvene mreže, političkoj krizi u Mostaru, uvođenju izbornih tehnologija i odnosima Bošnjaka i Hrvata.
!Odgovor: S obzirom na to da većina mladih u BiH, a posebno Hrvati, imaju brojne prilike i bolje perspektive za život i napredovanje izvan BiH, što je Vaš motiv da ostanete u rodnom gradu i da se kroz politički aktivizam borite za bolje i pravednije društvo?
Odlazak mora biti mogućnost, a ne jedini plan. Svjestan sam prilika koje postoje izvan Bosne i Hercegovine i znam da uvijek mogu otići ako ovdje ne uspijem izgraditi život kakav želim. Ipak, Mostar je grad u kojem sam rođen i odrastao. Ovdje su moja obitelj, prijatelji, uspomene i osjećaj pripadnosti. Zato mi je prvi izbor pokušati ostvariti se ovdje.
U politiku me nije dovela želja za funkcijom, nego zasićenost onim što svakodnevno gledam. Živimo u prekrasnom gradu i zemlji koja ima ljude, resurse i potencijal, ali se prečesto ponašamo kao da je napredak privilegija nekolicine, a ne pravo svih građana. Predugo se ista imena smjenjuju na istim pozicijama, dok se rezultati uglavnom mjere novim obećanjima.
Godinama sam kritizirao takav način upravljanja, a onda sam shvatio da kritika bez osobne odgovornosti lako postane samo navika. Zato sam odlučio izaći iz vlastite zone komfora, ponuditi svoje ime i pokušati pokrenuti druge mlade ljude.
Sama smjena generacija neće riješiti sve probleme, ali može otvoriti prostor ljudima koji nisu zarobljeni starim sukobima, političkim dugovima i naslijeđenim podjelama. Vrijeme je da se mladi prestanu spominjati samo u govorima i strategijama te da napokon sjednu za stol za kojim se donose odluke.
!Odgovor: Biti opozicija unutar hrvatske političke scene u BiH, a posebno u Mostaru, vrlo je izazovno. Gdje pronalazite energiju i inspiraciju za političko djelovanje?
Energiju pronalazim upravo u činjenici da je prostor za napredak golem. Kada se godinama toliko malo mijenja, onda se i ozbiljnim, profesionalnim i poštenim radom može napraviti velika razlika.
Ne podcjenjujem pritiske koji postoje. U našem je društvu politika često postavljena naglavačke: umjesto da izabrani predstavnici služe građanima, ponašaju se kao da su građani dužni služiti njima. Zbog toga su se kod dijela ljudi razvili nepovjerenje i strah, iako su upravo građani ti koji na izborima daju i oduzimaju političku moć.
Ja sam dijete ovoga grada. Ovdje sam odrastao, poznajem njegove ljude, ulice i probleme. Naučen sam poštovati druge, ali i braniti vlastiti stav. Nemam potrebu spuštati pogled pred bilo kim samo zato što obnaša neku funkciju. Funkcija nije dokaz vrijednosti, nego obveza da pokažete rezultat.
Najviše me inspiriraju ljudi koji možda javno ne govore mnogo, ali vam u razgovoru jasno kažu da žele promjenu. Takvih je ljudi sve više. Moj je posao pokazati im da promjena nije prazna riječ i da politika ne mora biti prostor prijetnji, trgovine utjecajem i osobnih interesa. Može biti ozbiljan posao u službi grada i njegovih stanovnika.
!Odgovor: Vaše djelovanje prepoznatljivo je po videozapisima s mostarskih ulica. Kakve su reakcije građana na Vaše stavove i poruke?
Kada sam se odlučio politički aktivirati, nisam želio nastupati polovično ni kalkulirati sa svakom izgovorenom rečenicom. Zajedno sa svojim timom tražio sam način komunikacije koji će biti neposredan, prepoznatljiv i blizak ljudima. Zato smo izašli na mostarske ulice, među građane i na mjesta o kojima govorimo.
Reakcije su u velikoj većini pozitivne. Ljudi otvoreno kažu da su umorni od istih lica, istih rasprava i političkog jezika iz kojeg su odavno nestali i sadržaj i iskrenost. Drago im je vidjeti nekoga novog, posebno mlađu osobu koja se ne skriva iza stranačkih priopćenja. Podrška raste iz videa u video, a jednako su mi vrijedne i konstruktivne kritike jer pokazuju da ljudi prate ono što radimo.
Još uvijek kod dijela građana postoji zadrška. Neki podržavaju promjene, ali se boje to javno pokazati. Ljudi se osjećaju kao da su u zatvoru. Ne osuđujem ih zbog toga, ali vjerujem da se takva atmosfera može promijeniti jedino ako budemo dosljedni i ako ljudi vide da političko djelovanje ne mora završiti pritiskom ili osobnom osvetom.
Dosadašnji sadržaj, među ostalim i zbog ograničenja koja vrijede prije službene izborne kampanje, bio je više usmjeren na probleme i kritiku postojećeg stanja. Ipak, ne želim svoj politički identitet graditi isključivo na prozivkama. Kritika ima smisla samo kada iza nje dolazi rješenje, u suprotnom postaje samo vrsta buke.
Smatram da sam se dosadašnjim radom dovoljno predstavio građanima. Sljedeći je korak ponuditi vodstvo, konkretna rješenja i jasnu sliku Mostara kakav želimo graditi.
!Odgovor: Odnosi dva HDZ-a povremeno su napeti i opterećeni različitim optužbama. Kroz izborne cikluse ponavlja se stav da je HDZ 1990 često žrtva izbornih manipulacija u HNK-u i Mostaru. Kakva su Vaša očekivanja od uvođenja novih tehnologija u izborni proces?
Tehnologija će zaštititi izbor birača. To je njezina najveća vrijednost.
Godinama upozoravamo da izborni rezultat mora ovisiti isključivo o stvarno izraženoj volji birača, a ne o tome tko kontrolira biračke odbore, evidencije ili sam proces brojanja. Previše izbornih ciklusa bilo je opterećeno sumnjama da sustav ostavlja prostor manipulacijama. Takve sumnje štete svima, bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadaju.
Nove tehnologije nisu čarobno rješenje i neće same ukloniti sve nepravilnosti. Međutim, mogu pouzdanije potvrditi identitet birača, smanjiti mogućnost glasovanja u tuđe ime, onemogućiti korištenje osoba koje nisu izašle na izbore te učiniti brojanje transparentnijim i povjerljivijim.
To mijenja političku utakmicu. Opcije koje imaju stvarnu podršku građana dobit će priliku tu podršku preciznije pokazati, dok će oni koji su eventualno računali na slabosti sustava izgubiti tu prednost. Znakovito je i to što su najveći otpor uvođenju tehnologija pokazivali upravo oni kojima je postojeći sustav godinama odgovarao.
HDZ 1990 ne traži povlašten položaj. Tražimo teren na kojem će svaki glas vrijediti jednako. Tada ćemo se svi moći pošteno odmjeriti i vidjeti tko zaista ima povjerenje ljudi, a tko je svoju političku snagu gradio na kontroli procesa.
!Odgovor: Kriza u Mostaru traje mjesecima, rješenja nema, a građani i ekonomija trpe. Ima li HDZ BiH kapaciteta i resursa za kvalitetnije vođenje Mostara s obzirom na to da ima većinu u Gradskom vijeću?
Tko ima većinu, nema pravo ponašati se kao opozicija vlastitim rezultatima. HDZ BiH ima političku moć, većinu u Gradskom vijeću i sudjeluje u vlasti na gotovo svim razinama. Prema tome, ima i kapacitete i institucionalne poluge da pokaže mnogo više od onoga što danas gledamo.
Mostar mjesecima plaća cijenu političkog nadmudrivanja. Trpe građani, infrastruktura, javne usluge i gospodarstvo. Razvoj grada ne smije biti doziran kao politička milost, niti se svaki pomak smije predstavljati kao dar vladajuće stranke, smatram da je to ključno. Javni novac pripada građanima, a gradska vlast postoji kako bi ga odgovorno pretvarala u bolji život.
Posebno je frustrirajuće što se politički partneri vrlo brzo usuglase kada su u pitanju pozicije, proračunska sredstva ili interesi važni strankama. Problemi nastaju onda kada treba zasukati rukave, donijeti nepopularnu odluku i preuzeti odgovornost za konkretan rezultat.
Nacionalne teme ne smiju služiti kao dimna zavjesa iza koje se skrivaju skromni rezultati. Zaštita prava hrvatskog naroda ozbiljno je pitanje, ali se ona ne dokazuje lošim ulicama, sporom administracijom, zapuštenom infrastrukturom ili stalnim krizama. Naprotiv, snažan i dobro vođen Mostar trebao bi biti najbolji dokaz političke sposobnosti.
Građani više ne trebaju nova objašnjenja zašto nešto nije napravljeno. Potrebna im je gradska uprava koja zna, može i radi. Sve drugo postalo je previše providno i potrošeno.

!Odgovor: Godinama su odnosi Hrvata i Bošnjaka u BiH u silaznoj putanji. Može li HDZ 1990 ponuditi koncept prihvatljiv za oba naroda, utemeljen na zajedničkim interesima koji će zadovoljiti potrebe „običnog građanina“?
Zajednički interes nije apstraktan politički pojam. To su siguran posao, kvalitetno obrazovanje, dostupno zdravstvo, uređena infrastruktura, pravna sigurnost i institucije koje jednako postupaju prema svakome. Oko tih pitanja postoji mnogo više prostora za dogovor nego što nam se pokušava prikazati.
HDZ 1990 može i mora ponuditi politiku koja će istodobno štititi legitimna prava hrvatskog naroda i graditi funkcionalnu državu u kojoj će se svaki čovjek osjećati ravnopravno. Jedno ne isključuje drugo. Naprotiv, smatram da dugoročno mogu opstati samo rješenja koja se temelje na međusobnom poštovanju i uvažavanju.
Nama mlađima dosadilo je iz mjeseca u mjesec slušati iste prepirke, iste optužbe i iste dramatične najave iza kojih se ništa ne promijeni. Ne moramo se pretvarati da teška politička pitanja ne postoje. Treba ih otvarati ozbiljno, postupno i bez ponižavanja bilo kojeg naroda. Ali ne smijemo dopustiti da svaki drugi problem postane njihov talac.
Dio vladajućih politika predugo opstaje održavajući osjećaj stalnog sukoba. Kada se smanji politička buka, građani mogu jasnije vidjeti što je tko konkretno napravio, a upravo tada postaje očito koliko je malo stvarnih rezultata.
Naš koncept mora biti jasan: poštovati identitet i prava svakoga, a zajedničke interese pretvoriti u konkretan posao. Ne moramo se slagati o svemu, i ne trebamo, da bismo uredili gradove, razvijali gospodarstvo, zadržavali mlade i gradili institucije koje rade. Ozbiljna politika ne mjeri se količinom proizvedenog sukoba, nego problemima koje je uspjela riješiti.

Sanadin Voloder
Saradnik portala !Odogovor. Geograf, novinar, nevladin aktivista i istraživač. Student je master studija komunikologije na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru. Bio novinar i urednik portala Akos, te saradnik više bosanskohercegovačkih i regionalnih medija (Al Jazeera, Stav, Agencija Anadolija, Preporod). Urednik je portala Mostarski.ba. Autor knjige „Priče iz Hercegovine“.
Više od istog autora