Brisel žmiri na oba oka pa vidi ‘dovoljan napredak’ Srbije

Evropska komisija ponovo je pokrenula inicijativu za otvaranje novog pregovaračkog klastera sa Srbijom. Prema dokumentu u koji je uvid imao Euronews, Brisel tvrdi da je Beograd ostvario „dovoljan napredak“ u nizu reformi kako bi nastavio svoj put ka Evropskoj uniji.

Uoči rasprave ambasadora država članica EU, Komisija je dostavila informativni dokument u kojem predlaže da se Klaster 3 (Konkurentnost i inkluzivni rast), koji obuhvata osam poglavlja iz oblasti privrede, digitalizacije i nauke, otvori već u julu 2026. godine.

Otvaranje ovog klastera blokirano je još od 2021. godine zbog opravdane zabrinutosti oko vladavine prava, slobode medija, usklađivanja vanjske politike i normalizacije odnosa s Kosovom. Sada, Brisel naprasno tvrdi da je Srbija „otklonila nazadovanje“ u pravosuđu, povukla sporne zakone, te napravila pomake u izbornom zakonodavstvu i slobodi medija.

Ipak, iza ove briselske fasade krije se sasvim drugačija, mnogo mračnija realnost.

U razgovoru za portal !Odgovor, novinarka srbijanskog dnevnog lista Danas Ivana Šundić-Mihovilović razlaže ove tvrdnje Brisela, naglašavajući da su navodne reforme obična predstava za javnost.

„Srbija je, kažu iz EU, izmijenila sporne pravosudne zakone (tzv. 'Mrdićeve zakoni') u skladu sa hitnim preporukama Venecijanske komisije - a nije! Pokrenut je proces izbora novog Saveta REM-a (Regulatornog tela za elektronske medije) čime je prekinut dugogodišnji zastoj - i ovo je samo šminka. Jer od novembra Savjet tog tijela nije konstituisan, kažu biće do kraja nedeljea“, jasna je Šundić-Mihovilović.

Ona navodi da je su izmijenjeni zakoni radi djelimičnog usklađivanja sa preporukama ODIHR-a i unaprijeđen je birački spisak.

„Šta suštinski znači da su, kako tvrdi vlast, izmjenama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku uvedena strožija pravila kontrole i revizije podataka? Apsolutno ništa.  Recimo na lokalnim izborima ove godine ( osam opština i jednoj gradskoj opštini) bilo  je 'fantomskih glasova'  - osobe bliske vlasti mogu doći na biračko mjesto sa tuđom ličnom kartom i potpisati se umjesto preminule osobe, te paralelnih spiskova sto je zabilježila i delegacija Savjeta Evrope u svom izvještaju“, ističe ona.

I dok Brisel žmiri na oba oka, Vučić vješto koristi geopolitički vakuum. Beograd je postao nezaobilazna stanica za evropske i međunarodne zvaničnike. Samo u posljednje vrijeme kroz glavni grad Srbije prošla je čitava plejada funkcionera – od potpredsjednika Vlade Italije Matea Salvinija, preko predsjednika Vrhovne Rade Ukrajine, pa do delegacije Saveznog parlamenta Belgije.

Zbog toga je, smatra naša sagovornica, eventualno otvaranje Klastera 3 isključivo rezultat zakulisnih geopolitičkih kalkulacija, a ne stvarnog demokratskog napretka.

„Ako i prođe ovaj klaster, to je isključivo posljedica geopolitičkih igara. Nadam se da će Holandija, kako je najavila, i blokirati. Sredstva iz Plana rasta su još blokirana, rok za dostavljanje izvještaja je 15. juli nakon čega EU odlučuje o isplati“, naglašava Šundić-Mihovilović za !Odgovor.

Ovakav popustljiv stav Brisela prema Beogradu zapravo ogoljuje duboku krizu unutar same Evropske unije, koja gubi svoj kredibilitet i kompas na Zapadnom Balkanu. Guranjem zemalja koje ne ispunjavaju bazične demokratske uslove, EU pokazuje vlastitu nemoć.

„Ni Crna Gora, po mom sudu, nije za EU, a oni ih guraju kao đak kad jedva prelaznu ocjenu dobije. EU je toliko slaba, razjedinjena, bez jasnog stava, bez kriterijuma i tona, bez jasne i nedvosmislene spoljne politike, eto i spoljna služba im se raspada tako da i autoritarci bivaju prihvatljivi. Sve to govori o kredibilitetu Unije danas“, zaključuje ona u analizi za naš portal.

Odluka o sudbini Klastera 3 sada je na državama članicama EU. Dok Brisel gura administraciju ka popuštanju, nekoliko evropskih prijestolnica i dalje izražava ozbiljnu skepsu prema srbijanskim „reformama“, svjesni da se iza šminke krije nastavak demokratskog nazadovanja i destabilizirajuća vanjska politika.