Diplomatska bitka u PIC-u: EU za Sorensena, SAD za Landija

Evropska unija ne odustaje od toga da novi visoki predstavnik bude njihov kandidat, a glavni favorit je danski diplomata Peter Sorensen, potvrđeno je za !Odgovor iz više izvora.

Sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira zakazana je za naredni utorak, 14. juni. Evropska unija insistira da novi visoki predstavnik bude njihov kandidat, što je prije nekoliko dana potvrdio glasnogovornik EU rekavši da bi kandidat trebao dolaziti iz Evropske unije i utjelovljivati težnje Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU.

Na posljednjoj sjednici Upravnog odbora PIC-a, održanoj 3. i 4. juna u Sarajevu, nije postignut dogovor o izboru novog visokog predstavnika za BiH, koji bi trebao zamijeniti Christiana Schmidta nakon čega je za vršioca dužnosti imenovan njegov prvi zamjenik Louis J. Crishock.

Ime koje Evropska unija sada predstavlja kao glavni prijedlog za kandidata je danski diplomata Peter Sorensen. Sorensen danas obavlja dužnost specijalnog predstavnika Evropske unije za dijalog Srbije i Kosova.

On je dobro poznat političkoj javnosti u Bosni i Hercegovini i regionu. Njegov angažman na Balkanu traje još od devedesetih godina, kada je bio politički savjetnik Posmatračke misije Evropske zajednice u bivšoj Jugoslaviji. Već 1997. godine postao je pravni savjetnik visokog predstavnika u BiH, a od 2011. do 2014. godine obavljao je funkciju šefa Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini.

Na oproštajnoj konferenciji za medije pri odlasku s ove funkcije kazao je da je Bosna i Hercegovina evropska zemlja koja pripada EU.

"Ali, da bi ušla u EU, ova zemlja mora uraditi mnogo toga. Postoje određeni politički kriteriji koji uključuju pitanja poput presude 'Sejdić i Finci', ekonomski kriteriji koji se rješavaju u okviru Sporazuma o rastu i zapošljavanju i druga pitanja. Mislim da svi želimo da ova zemlja napreduje na svom evropskom putu", rekao je Sorensen.

Prema informacijama !Odgovora, dio evropskih diplomata smatra da Sorensen, zbog ranijeg iskustva u BiH i dugogodišnjeg rada na Zapadnom Balkanu, može lakše uspostaviti komunikaciju s domaćim političkim akterima i državama članicama PIC-a.

S druge strane, Sjedinjene Američke Države (uz podršku Italije) ne odustaju od njihovog kandidata, italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija. Ovo je potvrđeno iz američkog State Departmenta prije sedmicu.

Stavovi međunarodne zajednice se ne podudaraju ni po pitanju buduće uloge OHR-a u BiH.

Pojedine zemlje, poput Velike Britanije, Francuske i Njemačke, zalažu se za očuvanje tzv. bonskih ovlasti, koja visokom predstavniku daju mogućnost da nameće zakone i smjenjuje izabrane zvaničnike u slučajevima političkih ili institucionalnih blokada.

Amerikanci zagovaraju pragmatičniji pristup i oslanjanje na domaće snage, uz naglasak na stabilnost i funkcionalnost procesa u odnosu na postojeći model bonskih ovlasti.

Uoči prošle sjednice PIC-a, italijanske diplomate dostavile su svojim kolegama u EU non-paper kojim ih pokušavaju ubijediti da podrže Landija u namjeri da postane visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu. Non-paperom su pokušali umiriti strahove Berlina i Pariza u odnosu na opstanak OHR-a, ali čini se da evropske zemlje nisu ozbiljno shvatile ovaj Non-paper.

"Zanardi Landi će osigurati najviši mogući nivo koordinacije sa svim članovima Upravnog odbora PIC-a. Njegov pristup će biti usmjeren na budućnost; neće poništavati prethodne odluke. Bonske ovlasti će se koristiti samo kao krajnja mjera. Svaka obavezujuća odluka će se donijeti u bliskoj konsultaciji sa svim članovima Upravnog odbora PIC-a", naveli su u dokumentu.

Evropski zvaničnici u Sarajevu sumnjaju da je američki pritisak za imenovanje njihovog kandidata povezan s projektom Južne interkonekcije koji je dodijeljen američkoj kompaniji AAFS Infrastructure and Energy.