Južna interkonekcija mora pričekati na neku drugu vlast

Južna plinska interkonekcija, projekat koji je godinama predstavljan kao ključan za energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine, neće dočekati početak radova u ovom mandatu vlasti.

Rok za potpisivanje ugovora između Vlade Federacije i američke firme koja će graditi Južnu plinsku interkonekciju istekao je sredinom juna. Iako se najavljuje da će uskoro biti potpisan ugovor, koji je, ako je vjerovati Vladi Federacije, u završnoj fazi, projekat Južne plinske interkonekcije neće krenuti prije izbora zbog neriješenog pitanja državne imovine.

Premijer Federacije Nermin Nikšić potvrdio je u petak da rješenje pitanja državne imovine neće biti finalizirano prije izbora. Rekao je da mjesecima traju razgovori o rješavanju pitanja državne imovine koje je potrebno riješiti.

"Da bismo napravili dodatni iskorak, neophodno je da se riješi pitanje državne imovine. Ni ja a ni bilo ko neće moći bilo šta realizirati dok se to pitanje ne riješi", rekao je Nikšić i dodao da je teško očekivati da se do izbora, koji su u oktobru, donese zakon koji će riješiti ovo pitanje. 

Projekat Južne plinske interkonekcije, dakle, ostaje u amanet nekoj drugoj vlasti koju će građani izabrati u oktobru.

I ovo nije prvi put da se rokovi za Južnu interkonekciju pomjeraju. Projekat koji se godinama predstavlja kao strateški za energetsku sigurnost Federacije i smanjenje zavisnosti od jednog pravca snabdijevanja plinom, još uvijek nije stigao ni do početka radova. Nakon višegodišnjih zastoja, nova vlast je obećavala da će konačno ubrzati njegovu realizaciju, ali se i ovaj mandat privodi kraju bez kilometra izgrađene cijevi.

Svakako da su usvajanje zakona, izbor investitora, najave potpisivanja ugovora važan iskorak, ali nisu bili dovoljni da projekat iz političkih obećanja pređe u fazu realizacije. Bez riješenog pitanja državne imovine, Južna interkonekcija ostaje projekat na papiru.

Potpredsjednik Federacije Refik Lendo nedavno je izjavio da će državna imovina uskoro biti riješena te da će zakon koji rješava to pitanje OHR ponuditi Vijeću ministara BiH.

"Imam informaciju da je taj zakon već u nekoj fazi dorade i završetka i da će se iznaći rješenje kojim će svi biti zadovoljni kada je u pitanju državna imovina. Očekuje se da visoki predstavnik to ponudi Vijeću ministara kako bi se otkočila blokada razvoja države, entiteta, kantona i lokalnih zajednica. Mi to sami ne možemo riješiti", rekao je Lendo.

Političke stranke u BiH ne mogu riješiti ovo pitanje i to je svima jasno. Ni vlast ni opozicija iz Republike Srpske neće pristati ni na kakvo rješenje zbog svojih interesa, ali kako OHR očekuje da predstavnici RS (odnosno SNSD-a) u Vijeću ministara BiH glasaju za njihov prijedlog? Ili kako da Parlamentarna skupština prihvati zakon, ako nekim čudom prođe Vijeće ministara?

Dva su moguća scenarija – da međunarodna zajednica (čitaj: Amerikanci) na ovaj način vrši pritisak na SNSD da bez nametanja odluka prihvati njihovo rješenje ili će, u slučaju neusvajanja zakona budući visoki predstavnik iskoristiti bonske ovlasti i nametnuti zakon.

Oslanjanjem na međunarodnu intervenciju, Južna interkonekcija je postala još jedan pokazatelj političke nesposobnosti domaćih vlasti da donesu ili isposluju odluke koje prelaze granice dnevne politike.