Zašto Bećirović i Konaković šute o izostavljanju zastave BiH u Izraelu?

Činjenica da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu primio članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Cvijanović, u trenutku kada se izraelske vlasti suočavaju sa diplomatskom izolacijom, u kontekstu američko-iranskih mirovnih pregovora, privukla je pažnju međunarodnih krugova.

Komentare je posebno izazvalo izostavljanje zastave Bosne i Hercegovine, te isticanje zastave entiteta RS u rangu sa zastavom Izraela, kao i ocjena izraelskog ministra vanjskih poslova Gideona Saara da su u BiH ugrožene “kršćanske manjine”.

U vezi sa posjetom Cvijanović Izraelu oglasio se utjecajni ekspert za međunarodno pravo Alonso Gurmendi, primijetivši da je sastanak Netanyahua sa Cvijanović zapravo dio šireg izraelskog napora da okupi alijansu nesuverenih aktera.

”Trudim se da shvatim šta je krajnji cilj nove alijanse nesuverenih aktera koju okuplja Izrael: Somaliland, Republika Srpska, libanski kršćani, sirijski Druzi, iranski Kurdi… Da li žele napraviti proksi vojske kakve, po njihovoj optužbi, Iran pravi? Vrlo opasan potez”, napisao je Gurmendi.

Posjetu Cvijanović je komentarisao i Martin Konečny, analitičar think tanka Evropski projekat za Bliski Istok.

”Ovo nije njihov prvi sastanak. Ovo bi trebalo da upali alarme u Evropskoj uniji. Interesi izraelskog rukovodstva su dijametralno suprotni interesima Evropske unije, kada je u pitanju stabilnost ne samo Bliskog Istoka, već i Balkana kao dvorišta EU”, napisao je Konečny.

Oglasio se i John Laughland, direktor think thanka Forum za međunarodnu demokratiju.

”Bosna je vjerojatno jedna od regija na koju je Ursula von der Leyen mislila kada je rekla da Europa ne bi trebala biti pod turskim utjecajem. Čini se da nema velike opasnosti od toga u Republici Srpskoj koja sada izgleda kao izraelska kolonija”, poručio je Laughland.

Za to vrijeme, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković se bavi koncertom Jelene Karleuše u Vogošći.

Nije reagovao ni predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je ovih dana fokusiran na dogovor sa HDZ-om o izboru svoje savjetnice Dženete Omerdić za sudiju Ustavnog suda BiH.

Bećirović i Konaković su najpozvaniji da odgovore na pitanje da li bi Bosna i Hercegovina trebala iskazivati poštovanje prema zastavi Izraela, ako s druge strane ne dolazi poštovanje prema zastavi Bosne i Hercegovine.

Bećirović se, za razliku od Cvijanović, nije oglasio ni o američko-iranskom mirovnom sporazumu, iako je ranije, kako su izvijestili mediji, lično naložio ambasadoru BiH u UN-u Zlatku Lagumdžiji da glasa za rezoluciju Bahreina i drugih zaljevskih zemalja kojima su osuđeni iranski napadi na njihovu teritoriju.

Podsjetimo, izraelska ambasadorica za BiH Galit Peleg je tada pozdravila odluku Bećirovića, Konakovića i Lagumdžije da BiH glasa za tu rezoluciju.

“Zato mi je drago što je Bosna i Hercegovina podržala rezoluciju Vijeća sigurnosti u vezi sa situacijom u Perzijskom zaljevu. Smatram da svaka evropska zemlja treba biti svjesna tih rizika i postupati oprezno”, kazala je izraelska ambasadorica.

Ogromnu pažnju je, u kontekstu izraelsko-bosanskohercegovačkih odnosa, izazvao i slučaj kada je Mirela Bećirović, supruga Denisa Bećirovića, na međunarodnom skupu koji je organizovan u Sjedinjenim Državama, sjedila uz Saru Netanyahu, suprugu izraelskog premijera.

Iako je skup bio posvećen djeci, Mirela Bećirović se nije ni u svomo obraćanju, ni naknadno, oglasila o patnjama djece u Gazi, za razliku od drugih supruga državnika, koje su podcrtale to pitanje.

Postavlja se pitanje šta je izvor ponižavajuće šutnje aktuelnog saziva vlasti BiH, na čelu sa Bećirovićem, kada je u pitanju odnos Izraela prema BiH.