Kešo za !Odgovor: Za debalans Bošnjaka krivi Konaković, Helez, Forto i Hurtić

Trojka je nijemo gledala kako SNSD i HDZ sprovode aparthejd (Foto: FENA)

Adem Dedić

06.10.2025. 10:13

Bošnjaci su dovedeni do poniženja, a Trojka je dopustila da se sistem otme kontroli, kazao je za !Odgovor zastupnik SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Safet Kešo, komentarišući neravnomjernu nacionalnu zastupljenost u državnim institucijama.

Nacionalna struktura zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine pokazuje duboku i sistemsku neravnotežu koja se ne može objasniti slučajnošću, kazao je ovaj državni parlamentarac.

On tvrdi da se radi o smišljenoj strategiji usmjerenoj protiv Bošnjaka i Ostalih, a da su ministri iz reda Trojke svojom pasivnošću omogućili da se takva praksa učvrsti.

„Nisam fan teorija zavjere, ali sam u ovoj priči sasvim uvjeren da ni stihija, ni slučajnost nisu mogli proizvesti ovakvu devastaciju i krajnje ponižavajući status Bošnjaka i Ostalih kakav trenutno imamo u državnim institucijama BiH“, kazao je Kešo.

Brojke su dokaz brutalne diskriminacije

Ističe da su podaci o etničkoj strukturi zaposlenih „porazni i nedvosmisleni“.

„Bošnjaci su u debalansu u čak 62 od ukupno 74 državne institucije. To je posebno naglašeno u institucijama sa sjedištem u Mostaru i Banjoj Luci. Ako znamo da Vijeće ministara imenuje direktore 28 državnih institucija, a da je među njima samo šest Bošnjaka, dok bi ih, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, trebalo biti četrnaest jasno je ko snosi odgovornost“, navodi on.

Najveću odgovornost, kaže Kešo, snose ministri iz Trojke: Elmedin Konaković, Zukan Helez, Edin Forto i Sevlid Hurtić.

„Uzurpirali su fotelje državnih ministara u ime Bošnjaka i Ostalih, ali nisu zaštitili njihove interese. U devet državnih ministarstava i upravnih organizacija, gdje je zaposleno više od 2.100 osoba, nedostaje čak 201 Bošnjak i sedam Ostalih u odnosu na zakonom propisane kvote. Istovremeno, Srba je 145, a Hrvata 63 više od propisane zakonske kvote“, precizira Kešo.

Sjednica Vijeće ministara BiH, Edin Forto, Elmedin Konaković i Zukan Helez (Foto: FENA)

Kao primjer navodi Ministarstvo sigurnosti BiH, gdje je bivši ministar Nenad Nešić, kako tvrdi, „zaposlio 32 osobe, od kojih 28 Srba, potpuno izmijenivši etničku strukturu tog strateški važnog resora“.

Slična praksa, dodaje, prisutna je i u ministarstvima kojima rukovode Srđan Amidžić, Staša Košarac i Davor Bunoza, dok je u Ministarstvu saobraćaja i komunikacija, kojim upravlja Edin Forto, „od šest rukovodilaca samo jedan Bošnjak“.

Trojka podržala mehanizam zapošljavanja bez nadzora

Govoreći o uzrocima takvog stanja, Kešo kaže da je Trojka sama doprinijela „potpunom gubitku institucionalne kontrole“.

„U samo dva poteza Dodik i Čović su namagarčili nesposobne i nedorasle Trojkine ministre i potpuno ih paralizirali. Prvo su predložili da Vijeće ministara stavi van snage odluku kojom su sva imenovanja morala prolaziti odobrenje Vijeća. Trojka je to podržala, ne shvatajući pogubne posljedice“, objašnjava Kešo.

Kao drugi, „ključni“ potez navodi imenovanje HDZ-ove Anite Markić na čelo Agencije za državnu službu BiH.

„U protekle dvije godine, 70 posto članova konkursnih komisija činili su Srbi i Hrvati, dok su Bošnjaci i Ostali zajedno zastupljeni sa samo 30 posto. Komisije zatim kroje rang-liste po kojima se Bošnjaci redovno potiskuju na niže pozicije“, tvrdi on.

Kešo dodaje da su SNSD i HDZ blokirali sve pokušaje opozicije da Parlament naloži Vijeću ministara otklanjanje diskriminacije.

Sjednica Vijeće ministara BiH, Staša Košarac i Srđan Amidžić (Foto: FENA)

„Ta činjenica je dokaz da im nije cilj ravnoteža, već pravdanje aparthejda nad Bošnjacima i Ostalima“, poručuje.

Rješenje u kontroli Vijeća ministara i sudskim procesima

Kada je riječ o rješenjima, Kešo smatra da je neophodno vratiti Vijeću ministara kolektivnu kontrolu nad imenovanjima i obavezati Agenciju za državnu službu da poštuje nacionalne kvote prilikom formiranja konkursnih komisija.

„Agencija mora primjenjivati princip proporcionalne etničke zastupljenosti, a Upravna inspekcija Ministarstva pravde mora osigurati poštivanje zakonskih obaveza. No, tek sudske presude protiv odgovornih u Vijeću ministara i ministarstvima mogu vratiti ovo stanje u zakonite okvire“, ocjenjuje Kešo.

Dodaje da postoje jasni ustavni i zakonski temelji za takve postupke, uključujući Zakon o upravi i Zakon o zabrani diskriminacije.

Upozorava da bi nastavak postojećeg trenda mogao imati ozbiljne posljedice po stabilnost zemlje.

„Ovaj trend jednostavno ne smije biti nastavljen. Pokušaj dovođenja Bošnjaka u stanje aparthejda bio bi uvertira u burna i neizvjesna društvena previranja“, ističe Kešo.

O autoru

Novinar portala !Odgovor. Prati političke i društvene teme u Bosni i Hercegovini.

Više od istog autora