Vlada u ostavci, budžet u minusu: Rezovi i zaduženja već nakon prvog kvartala

U Kantonu Sarajevo nema dovoljno novca – to je već poznato. Ali novi detalji otkrivaju razmjere budžetskog minusa. Već nakon samo tri mjeseca fiskalne godine, od svih institucija i organa traži se da režu troškove. Vlada se istovremeno i zadužuje da bi održala budžet čak i u ovom režimu štednje i rezanja. 

Vlada je, naime, početkom aprila usvojila je zaključak kao smjernicu institucijama kojim se uvode ograničenja u potrošnji budžetskih sredstava.

Ovim Vlada obavezuje budžetske korisnike da mogu preuzimati obaveze na nivo operativnog budžeta, dok će se odobrenja za nova zapošljavanja davati isključivo za radna mjesta čije obrazloženje ukaže nužnost.

Istovremeno se ograničavaju i pojedine stavke potrošnje. Zadužuju budžetske korisnike da putne troškove smanje za čak 50 posto od planiranih oko milion i 300 hiljada KM.

Zatim i nabavka materijala za 35 posto izuzev nabavke vojnog materijala i uniforme za policijske službenike, te ishrane za osnovne škole i ustanove socijalne zaštite.

Sredstva su ograničena i za poziciju ugovorenih i drugih posebnih usluga koji iznose blizu 77 miliona KM. Osim za zaštitu od prirodnih nepogoda i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, od budžetskih korisnika se traži da se sredstva ne izvršavaju u iznosu od 10 posto.

Vlada KS, na osnovu zaključaka u koje je portal !Odgovor imao uvid, traži i da se izvrše pregovori s dobavljačima u cilju produženja ugovorenih rokova plaćanja nabavke roba, radova i usluga koji su već ugovorni. Vlada od organa i institucija traži čak da za daljnje nabavke dogovore maksimalno produženje plaćanja obaveza u skladu sa zakonskim propisima.

Kako je za !Odgovor pojašnjeno, razlog je kombinacija više faktora, ali ključni je pritisak na budžetsku ravnotežu i to za nekoliko stvari već nakon prvog kvartala. Utjecaj na ove mjere imao je rast prihoda, koji su u velikoj mjeri rigidni i teško se kratkoročno smanjuju, potom i neizvjesnost na strani rashoda vezan za opću ekonomsku aktivnost u BiH, državama EU, te geopolitička situacija u odnosu na izvoz i cijene energenata.

Istovremeno, sredinom aprila Vlada donosi i odluku o dugoročnom kreditnom zaduženju od 117 miliona KM kod pet banaka. Najveći dio sredstava, čak 75 miliona, planiran je za pokrivanje akumuliranog deficita iz ranijih godina. Ostatak se odnosi na kapitalne projekte.

Dakle, dok se troškovi sa jedne strane režu, istovremeno se na račun građana stvaraju nove obaveze koje tek trebaju doći na naplatu. Ako se budžet težak gotovo dvije milijarde KM već nakon prvog kvartala mora stabilizovati intervencijom Vlade, neminovno je pitanje da li se radi samo o kupovini vremena, posebno imajući u vidu da smo u izbornoj godini.