Trojka u Sarajevu: Hapšenja, optužnice, smjene i ostavke bez efekta

Hapšenje ministara, potvrđene optužnice i političke smjene u Kantonu Sarajevo obilježili su mandat aktuelne Vlade. Političke posljedice tih procesa građani su zasigurno osjetili, ali na pitanja odgovornosti istinske odgovore nisu dobili.

Kadar Naše stranke i bivši ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Bojan Bošnjak, uhapšen je u novembru 2024. godine u sklopu akcije „Incitat 2“, zbog sumnje na zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Tereti se da je dao pozitivno mišljenje na izvještaj o strategijskoj procjeni uticaja na životnu sredinu, čime su, prema navodima istrage, legalizirani nezakoniti urbanistički projekti na Bjelašnici. Njegovu smjenu Skupština KS izglasala je tek u martu 2025. godine.

Samo mjesec poslije, u aprilu 2025, uslijedila je nova akcija „Koverta“. Po nalogu Tužilaštva KS uhapšena je ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Adna Mesihović, kadar stranke Za nove generacije (ZNG), zajedno s pomoćnicom Dženitom Viteškić. Skupština KS razriješila je Mesihović sredinom oktobra te godine, nakon čega je zatražila preuzimanje zastupničkog mandata.

Već narednog dana istraga je proširena, a izvršeni su pretresi u Ministarstvu finansija na čijem je čelu Afan Kalamujić (ZNG), kao i u Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice koje vodi Enda Pavić Pečenković (SDP). Pretresi su obuhvatili i Vladu KS, Stomatološki i Ekonomski fakultet, Službu za zapošljavanje KS te Univerzitet u Sarajevu, što je dodatno proširilo obim afere.

Početkom aprila ove godine Općinski sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu protiv Mesihović, Pavić Pečenković i još 12 osoba, među kojima su dekan Stomatološkog fakulteta Muhamed Ajanović i kantonalna inspektorica Dalila Hakalović. Riječ je o predmetu visoke korupcije. Optuženi se terete za zloupotrebu položaja ili ovlasti, trgovinu utjecajem i prevaru u službi.

Pod lupom pravosuđa nisu se našli samo ministri. Kantonalni sud u Sarajevu podigao je optužnicu i protiv bivšeg direktora KJKP Rad Nijaza Salamovića, kadra Naroda i pravde. Tereti se za zloupotrebu položaja, krivotvorenje službene isprave i prevaru. Javnost ga pamti po „Posebnoj odluci“ kojom je izmijenjen Plan javnih nabavki za 2023. godinu kako bi se omogućila kupovina mobilnih telefona. Rad je tada nabavio Samsung Galaxy S23 Ultra 256 GB i iPhone 15 Pro Max. iPhone je zadužio Salamović, dok je Samsung dodijeljen izvršnom direktoru Fahrudinu Tinjaku.

Na njegovo mjesto došao je stranački kolega Emir Dobrača, čije imenovanje nije prošlo bez kontroverzi. Tokom zimskih problema s čišćenjem snijega, o njegovom izboru govorio je i Kemal Ademović, sada već bivši čelnik NiP-a, navodeći da je Dobrača imenovan pod političkim pritiskom, iako je bio četvrti na listi.

Slične napetosti pratile su i izbor rektora Univerziteta u Sarajevu. Nakon višemjesečne trakavice i optužbi za politički utjecaj, Tarik Zaimović imenovan je u julu 2024. godine. Ubrzo su uslijedile prijave i inspekcijski nadzor, uz tvrdnje da izbor nije bio u skladu s propisima. Spor je završio na sudu, a Kantonalni sud je početkom januara 2025. odobrio mjere zaštite, čime je omogućeno njegovo upisivanje u sudski registar.

Pitanje odgovornosti vlasti dodatno je otvoreno nakon tramvajske nesreće u februaru ove godine. Iako istraga o uzrocima još traje, premijer Nihad Uk podnio je ostavku pod pritiskom javnosti. Skupština KS prihvatila je ostavku i razrješenje Vlade početkom marta, ali suštinskih promjena nije bilo. Ista postava nastavila je djelovati u tehničkom mandatu, bez imenovanja nove vlade.

Za razliku od toga, ostavka direktora KJKP Gras Senada Mujagića (SDP), podnesena iz sličnih razloga, nije ni prihvaćena od strane Nadzornog odbora.