Usporeni rast Zapadnog Balkana: Nedostatak radne snage ključni izazov

Ekonomski rast zemalja Zapadnog Balkana očekuje se da će ostati usporen u 2026. i 2027. godini, pod uticajem posljedica konflikta na Bliskom istoku, uporne inflacije i povećane neizvjesnosti. Kako bi se održao zamah reformi u zemljama regiona koje se suočavaju s manjkom radne snage, povećanje učešća stanovništva na tržištu rada bit će od ključnog značaja, pokazuju procjene u danas objavljenom izvještaju Grupacije Svjetske banke.

Redovni ekonomski izvještaj za Zapadni Balkan predviđa da će ukupni ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 2,8% u 2026. godini, što je za 0,3 procentna poena niže od prethodnih projekcija. Očekuje se da će rast umjereno porasti na 3,2% u 2027. godini.

“Globalna neizvjesnost i geopolitičke tenzije obuzdavaju rast na Zapadnom Balkanu, a rastuće cijene predstavljaju direktan udar na novčanike građana“, izjavila je Xiaoqing Yu, direktorica odjela Svjetske banke za Zapadni Balkan.

“I dok kreatori politika koriste kratkoročne fiskalne mjere da suzbiju efekte ovih pritisaka na domaćinstva i preduzeća, naš izvještaj pokazuje da su radna mjesta ključ za dugoročni ekonomski napredak. Zapadni Balkan ima velik izvor neiskorištenih talenata - žene, mlade i druge koji žele da rade, ali su suočeni sa realnim preprekama. Njihovo uključivanje u radnu snagu jedan je od najefikasnijih koraka koje region može da poduzme i ojača svoju ekonomiju”, kazala je.

Prema izvještaju, stanovništvo Zapadnog Balkana stari brže nego gotovo bilo gdje drugdje u Evropi. U narednoj deceniji, najmanje jedna od pet osoba u regionu bit će starija od 65 godina.

“Istovremeno, radno sposobno stanovništvo, uključujući visokoobrazovane i fizičke radnike, traži bolje plate i prilike u inostranstvu. Paradoks je u tome što nedostatak radne snage pogađa ključne sektore, dok mnogi ljudi i dalje ostaju bez posla ili su jednostavno odustali od traženja zaposlenja”, navodi se u izvještaju.

Izvještaj ukazuje na nedovoljno iskorišten ljudski kapital: žene, mlade i druge koji žele raditi, ali se suočavaju s preprekama za ulazak na tržište rada. Kada bi stope učešća radne snage u regionu bile na nivou uporedivih zemalja Evropske unije, to bi značilo više od 2,8 miliona dodatnih radnika koji bi mogli ublažiti nedostatak radne snage.

“Samo veće zapošljavanje žena moglo bi povećati godišnji rast za oko 0,35 procentnih poena”, navodi se.

Rad bi, prema navodima izvještaja, trebalo učiniti atraktivnijim izborom - počevši od poreskih i propisa i socijalnim beneficijama, zbog kojih je u mnogo slučajeva ostanak kod kuće finansijski sigurniji izbor.

U većini zemalja Zapadnog Balkana, na primjer, prijavljivanje bilo kakvog prihoda od istovremeno diskvalifikuje pojedince iz programa beneficija za siromašne, čineći zaposlenje finansijskim rizikom umjesto nagradom. Također se ističe i potreba za prištuvom njegom djece i starih, boljim obukama za rad, kao i radnim mjestima koja nude realnu fleksibilnost i adekvatne uslove rada, uključujući i za online radnike.