Dragan Čović je još jednom pokazao da je izuzetno vješt i iskusan političar. U posljednjem intervjuu Čović je lansirao ponudu koju treba detaljnije analizirati. „Nećemo ponoviti grešku, oni koji imaju većinu u Domu naroda moraju biti vlast“, otvoreno kaže Čović.
U Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Trojka je imala samo jednog Bošnjaka (izlaskom Kemala Ademovića iz NiP-a više nema nijednog), ali to nije bila prepreka Čoviću da 2022. godine s Trojkom i SNSD-om formira koalicije na državnom i entitetskom nivou. Pri tome je bilo neophodno da visoki predstavnik Christian Schmidt suspenduje Ustav Federacije, kako bi oduzeo prava Bošnjacima i onemogućio potpredsjednika FBiH iz reda Bošnjaka Refika Lendu da iskoristi ustavnu mogućnost da uloži veto na formiranje, tj. oktroiranje Nikšićeve vlade. Ni to nije smetalo Čoviću, iako je – za razliku od manje vještog Ilije Cvitanovića – veoma oprezno u javnosti govorio na tu temu. Na državnom nivou mandat Borjani Krišto, predsjedavajućoj Vijeća ministara, u Predsjedništvu su osigurali Denis Bećirović i Željka Cvijanović.
Uloga Doma naroda na državnom nivou
Za formiranje Vijeća ministara nije potrebna većina u Domu naroda. Zašto onda Čović nudi princip „ko ima većinu u Domu naroda, taj će biti vlast“? Zato što taj princip najviše odgovara HDZ-u. Kao što je svima poznato, i HDZ i SNSD su mogli biti izbačeni iz vlasti na državnom nivou 2022, ali Trojka nije ni pomišljala na to, jer bez HDZ-a ne bi mogli biti vlast u Federaciji BiH. Sa samo četiri (od 42) poslanika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, HDZ bi lako mogao ispasti iz mnogih kombinacija. Ali je gotovo nemoguće da HDZ ima manje od tri (od pet) delegata u Domu naroda. Osim toga, ovaj princip odgovara i SNSD-u.
Velika je vjerovatnoća da će SNSD sa satelitima imati tri delegata, kao što ima sada. I upravo dolazimo do najzanimljivijeg dijela: ovaj princip odgovara i SDA, koja sama ili s partnerima, ima četiri delegata i tako će vjerovatno ostati i u budućnosti. Da bismo shvatili o kakvoj se ovdje slagalici radi, vratimo se na odluke visokog predstavnika iz 2022. i 2023.
Jedina greška Dragana Čovića u mandatu 2022 –2026
Savršeno je jasno da je Schmidt izmjenama izbornog zakona i Ustava FBiH pogodovao HDZ-u. Nakon ovih odluka praktično je nemoguće izbaciti HDZ iz vlasti u FBiH. Ne samo to, HDZ je u poziciji da bira ko će mu biti partner iz „bošnjačke reprezentacije“. Ali ono što je manje jasno jeste činjenica da su Schmidtovi amandmani dugoročno pogodovali i SDA (iako to visokom predstavniku nije bila namjera).
Pojednostavljeno rečeno, Schmidt je sahranio perspektivu građanskog uređenja države, a dodatno ojačao etnocentrične politike. Paradoksalno, stranke koje se deklarativno zalažu za građanski model (prije svega SDP, a onda i ostatak Trojke) prihvatile su Schmidtove odluke, iako su one dugoročno pogubne za sve stranke na političkoj ljevici.
Isto tako, druge stranke s hrvatskim predznakom, poput HDZ-a 1990, prihvatile su amandmane koji mnogo više odgovaraju HDZ-u nego njima. Dragan Čović je sve ovo odigrao maestralno i postao najmoćniji političar u državi, onaj koji odlučuje o svemu i na nivou BiH i FBiH. Ali je napravio jedan previd! Trojka mu ne može isporučiti ono što mu najviše treba, izborni zakon, jer nema dovoljno ruku za takvo nešto, iako bi sasvim sigurno željeli da „Draganu izađu u susret“. I to Čovića ponovo vraća za sto sa SDA.
Dragi Bošnjaci, neću više bez vas, Tita mi!
U posljednje vrijeme Čović ima drugačiji ton obraćanja bošnjačkom političkom tijelu: od simboličnih poteza, poput odlaska kod reisul-uleme za bajram (što je izostajalo godinama) do konkretnih političkih poruka, poput ove (ne)iskrene ponude.
Za vjerovati je da se Čović u ovom trenutku iskreno zalaže za ovaj princip, koji je jednim dijelom i na tragu njegove priče o legitimnom predstavljanju. Ali teško možemo povjerovati kada kaže da je „pogriješio“ 2022. Ne, nije „pogriješio“, tačno je znao šta radi. I uradit će opet ako se ukaže prilika. Jedno je sigurno, Dragan Čović je političar iz više lige u odnosu na Trojku, koja je (iz)dala sve što se moglo (iz)dati.
Pitanje je i koliko mu može parirati današnja SDA, pogotovo zbog činjenice da će SDA vjerovatno morati praviti ustupke da bi se vratila na vlast. Ipak, matematički je gotovo nemoguće imati lošiju ekipu od ove iz „političkog Sarajeva“. Kada se nalazite na dnu, velika je vjerovatnoća da ćete napredovati, šta god da se desi.