Sedmicu iza nas obilježio je jedan granični prijelaz na sjeveru Bosne i Hercegovine. Naime, u utorak je osvanula vijest da je oštećen most na starom graničnom prijelazu u Bosanskoj Gradišci, gdje je došlo do urušavanja ograde i pješačkog dijela mosta.
Saobraćaj je odmah obustavljen, a granični prijelaz zatvoren. Potom je uslijedio koordinisani pritisak na Zijada Krnjića, člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, da glasa za otvaranje novog prijelaza.
Podsjećamo, Krnjić je prije nekoliko mjeseci došao u fokus javnosti jer je odbio glasati za otvaranje novog graničnog prijelaza. On je saglasnost uvjetovao prethodnim glasanjem o novim koeficijentima za raspodjelu prihoda od PDV-a, na što članovi iz Republike Srpske ne pristaju. Krnjić je tada jasno poručio da neće glasati ni za kakve odluke dok se ne usvoje novi koeficijenti za raspodjelu prihoda od PDV-a, akciza, carina i putarina kako bi se nadoknadila šteta koju RS nanosi Federaciji BiH.
Radoznali Andrej
Naime, entitet RS već treću godinu doslovno troši pare koje pripadaju Federaciji, a sada se već spominje cifra od 150 miliona KM kojima ovaj entitet parazitira na račun Federacije BiH.
Prije nekoliko mjeseci, kada je sve bilo spremno za otvaranje novog graničnog prijelaza, bio je dogovoren dolazak delegacija. Međutim, tada je premijer Hrvatske Andrej Plenković ipak prešao preko ovog graničnog prijelaza, koji tada uopće nije bio pušten u rad, uz obrazloženje da je bio "radoznao".
Odluku da Plenković bez problema uđe u BiH na mjestu koje zakonski nije bilo granični prijelaz donio je zamjenik ministra sigurnosti BiH Ivica Bošnjak, kadar HDZ-a BiH.
Priča oko tog graničnog prijelaza je utihnula sve do ove sedmice, kada je došlo do spomenutog incidenta s mostom. Zijad Krnjić je bio izložen medijskim, političkim pa i pravosudnim pritiscima da popusti, međutim, za razliku od prošlog puta, sada je imao podršku bošnjačkih političara koji su stali uz njegovu odluku.
Oštricu napada na Krnjića predvodio je ministar finansija BiH Srđan Amidžić, koji je u otvoreno zajedljivom, ogavnom i islamofobnom istupu uputio uvrede na Krnjićev račun, nakon što je ovaj na sjednici odbio da se prvo glasa za prijelaz, pa tek onda za poravnanje koeficijenata. Zanimljivo je i to da je ministar finansija Federacije BiH Toni Kraljević, visokopozicionirani kadar HDZ-a, glasao isto kao i Krnjić, tražeći poravnanje.
U istim popodnevnim satima, Vijeće ministara je održalo hitnu telefonsku sjednicu o privremenom otvaranju novog graničnog prijelaza Gradiška, međutim, ministri Bošnjaci nisu podržali spomenuti zaključak.
Predloženi zaključak trebao je omogućiti otvaranje novog prijelaza, a da je usvojen, Uprava za indirektno oporezivanje BiH i Granična policija BiH trebale su poduzeti hitne aktivnosti na stavljanju prijelaza u funkciju.
"Privremeno, na sto godina"
I po svemu sudeći, ovo bi bila gotova priča, ali se ponovo pojavljuje džoker u liku Ivice Bošnjaka. On donosi odluku Ministarstva sigurnosti BiH kojom je omogućeno privremeno preusmjeravanje saobraćaja preko novog mosta u Bosanskoj Gradišci.
Nakon toga se ubrzo oglasio ministar Amidžić, koji je bahato poručio: "Ima da ga otvorim, pa kud puklo da puklo. Vidimo se u 18.45 na novom graničnom prelazu Gradiška".
Svemu je važnu političku podršku dala Delegacije Evropske unije u Sarajevu.
I doista, prijelaz je u koordinaciji SNSD-HDZ-a i u potpunoj samovolji otvoren, uz pakosni smiješak Amidžića koji je svojeručno podigao rampu.
Prema rješenju, privremeni granični prijelaz bit će otvoren najduže do 19. augusta 2026. godine, odnosno do prestanka okolnosti koje su dovele do obustave saobraćaja preko postojećeg mosta. U dokumentu se navodi da će prijelaz raditi 24 sata dnevno, dok će Granična policija BiH i Uprava za indirektno oporezivanje BiH obavljati sve kontrole u skladu sa zakonskim ovlaštenjima.
S obzirom na sve političke okolnosti, ne bi trebalo iznenaditi ukoliko “hitna sanacija” starog mosta u Gradišci, koju je naložio v. d. direktora Puteva RS Miroslav Janković, potraje sve do kraja augusta. Kako Krnjiću mandat ističe u septembru, izvjesno je da je osovina SNSD-HDZ ovim manevrom osigurala još jednu pobjedu nad nejakim bošnjačkim faktorom.
To nam je potvrdila slavodobitna izjava predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, izrečena dan nakon otvaranja, o tome da ne želi ulaziti u rasprave o tome da li je otvaranje privremeno ili trajno
"Što se tiče ovoga da li je privremeno ili nije, nemam namjeru polemisati. Mogu samo reći da je most privremeno otvoren na sto godina“, zaključio je.
Ono što je također zanimljivo primijetiti jeste da se predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović uopće nije oglasio o ovom pitanju, potvrđujući po ko zna koji put da se ozbiljna politika i realnost odvijaju potpuno mimo njega, i da on nema potrebe da se miješa u svoj posao.
Draganu odani Bošnjak
I tako je „privremeni“ ministar sigurnosti "privremeno" otvara granični prijelaz Gradiška.
Podsjećamo, Ivica Bošnjak je došao na čelo Ministarstva sigurnosti nakon što je dotadašnji ministar Nenad Nešić u decembru 2024. godine uhapšen u policijskoj akciji "Tunel 2" zbog sumnje u korupciju, nakon čega mu je određen pritvor. Bošnjak je do tada obavljao funkciju Nešićevog zamjenika, pa je ovim raspletom HDZ praktično dobio još jednu ministarsku fotelju, iako je Bošnjak pravno gledano i dalje samo zamjenik s ovlaštenjima ministra.
Zanimljivo je i to da SNSD, uprkos gubitku pozicije, uopće nije osjetio potrebu da Nešića zamijeni nekim novim kadrom iz svojih redova. No, očigledno je da za tim nema ni potrebe, Bošnjak ionako besprijekorno odrađuje posao u korist i za račun hrvatsko-srpske samouprave.
Bošnjak je rođen 1965. godine u Kreševu. Nakon završetka Srednje policijske škole upisuje Pravni fakultet, gdje je magistrirao 1998. godine, dok je pravosudni ispit položio desetak godina nakon završetka fakulteta.
Foto: Ministarstvo sigurnosti BiH
Svoju bogatu policijsku i institucionalnu karijeru započeo je još 1984. godine kao obični policajac, da bi već 1988. godine postao pomoćnik komandanta Stanice policije Kreševo. U periodu od 1997. do 2002. godine obavljao je funkciju dokomandanta Prometne policije, nakon čega prelazi u Državnu graničnu službu BiH, gdje je do 2004. godine radio kao istražitelj i koordinator Odjela za unutrašnju kontrolu.
Karijeru potom nastavlja u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA). Tamo je od 2004. do 2006. godine bio komandant Jedinice za osiguranje, zatim od 2006. do 2009. godine šef Odsjeka za profesionalne standarde, a od 2009. do 2010. godine ponovo preuzima poziciju komandanta Jedinice za osiguranje DKP-a i rezidencija.
Istu funkciju, kao komandant Jedinice za osiguranje DKP-a i rezidencija, nastavlja obavljati i nakon prelaska u Direkciju za koordinaciju policijskih tijela BiH (DKPT), gdje ostaje do 2011. godine. U istoj Direkciji od 2011. do 2015. godine radi kao načelnik Odjela za osiguranje objekata, nakon čega napreduje na poziciju pomoćnika direktora, koju obavlja do 2018. godine. I 2018. godine imenovan je za zamjenika direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, s koje je kasnije zakoračio u fotelju zamjenika, a potom i privremenog ministra sigurnosti BiH.