Kemal Ademović ili rijetko dostojanstven politički razlaz

Jedan od osnivača Naroda i pravde Kemal Ademović istupio je krajem marta iz ove stranke zbog dugogodišnjih unutarstranačkih nesuglasica. Nekoliko sedmica kasnije pristupio je nedavno osnovanoj stranci Crvene linije, koju su formirali ljudi koji su također napustili NIP.

U svojoj političkoj karijeri, za razliku od većine političara koji su decenijama na sceni, Ademović iza sebe nema skandala, niti je bukom i populizmom dolazio do političkih ciljeva.

Kada je Milorad Dodik na sastanku u Konjicu sredinom 2023. opsovao genocid, Ademović je jedini ustao i otišao s tog sastanka na kojem su prisustvovali i drugi politički predstavnici Bošnjaka. Reagovao je još samo državni ministar odbrane Zukan Helez.

U nedavnom intervjuu za portal !Odgovor, Ademović je rekao da je NiP napustio iz više razloga. Do nesuglasica je došlo već 2024. godine, kada je podnio apelaciju na odluku Vlade FBiH (čiji je NIP dio) da u Varešu izdaju koncesiju na rudnik na državnoj zemlji. Ustavni sud je uvažio Ademovićevu apelaciju.

“Mislim da NiP nije mogao da prati mene, nismo bili usaglašeni da me prate u tim mojim nastojanjima da zaštitim državnu imovinu. Razloga ima još mnogo“, rekao je Ademović.

Kap koja je prelila čašu bilo je formiranje mađarskog centra za borbu protiv terorizma u Banjoj Luci, kaže da je od lidera NIP-a i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića tražio određene informacije o ovom centru, ali ih nije dobio iako mu je obećano.

Ademović je zbog ovoga uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH o Zakonu o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske, koja je uspješno okončana.

Ovaj zakon je propisivao da entitetsko Ministarstvo može uspostaviti infrastrukturu za digitalno potpisivanje i izdavanje kvalifikovanih digitalnih certifikata, te vršiti personalizaciju ličnih dokumenata, kao i da entitetski ministar može donositi pravilnike kojima će se ovi postupci urediti. Osporen je i član Zakona koji propisuje da entitetsko Ministarstvo neposredno ostvaruje međunarodnu saradnju.

Na suprotnim stajalištima Ademović i Konaković su bili i kod odluke o radu Doma naroda. Ademović je s ostalim kolegama iz Kluba Bošnjaka u Domu naroda blokirao rad zbog političkih zahtjeva HDZ-a i SNSD-a, što je direktno kritikovao Konaković. Ademović je odgovorio tako što je izjavio da je Konaković bio tih i bez kritike kada su to isto radili SNSD ili HDZ.

Ademović je, dok je još uvijek bio član NIP-a, problematizirao imenovanje određenih direktora u Kantonu Sarajevo, kazavši da su imenovani podobni i pod direktnim političkim pritiskom. Upravo je te direktore imenovao NiP. Iz Naroda i pravde za sada nije bilo detaljnijeg javnog odgovora na Ademovićeve navode o razlozima njegovog odlaska.

Još uvijek nije poznato za koju poziciju će se Ademović kandidovati na predstojećim izborima.

Više puta je isticao kako je potrebno zaštiti državnu imovinu. U spomenutom intervjuu !Odgovora govorio je o zaštiti državne imovine u projektu Južne plinske interkonekcije.

Rekao je da je ovaj projekat važan za BiH, ali da je nezaštićen te da se ide u pravnu neizvjesnost, jer preko 30 posto ovog projekta ide preko državne imovine. Nerješavanje pitanja državne imovine, prema njegovim riječima, može stvoriti problem i investitoru jer je moguće podnošenje i apelacije Ustavnom sudu što može dovesti do zastoja u realizaciji projekta.

"Investitor tuži državu BiH po Sporazumu o zaštiti investicija i onda će ona Vijadukt slovenački od 107 miliona biti samo primjer kako je nastradala BiH jer će sada biti u pitanju milijarde. Tad investitor ima pravo da traži čak i izgubljenu dobit", rekao je Ademović.

Kazao je da je ponudio i amandman koji bi zaštitio državnu imovinu, ali da ga nije prihvatila Vlada FBiH.

Kemal Ademović rođen je 1961. godine u Srebrenici. Pravni fakultet završio je 1992. godine u Sarajevu. Godine 1980. zapošljava se u Policiju BiH, a u Specijalnoj jedinici je kao policajac specijalac bio od 1982. godine.

Tokom rata i opsade Sarajeva bio je pripadnik potom komandant Specijalne jedinice MUP-a Republike Bosne i Hercegovine. O njegovoj ulozi u odbrani glavnog grada pjevao je Fadil Toskić u pjesmi Kemo komandant, a jedan susret s njim u pjesmi Staklo ili Stegnu mi ruku Kemo Ademović opisao je i pjesnik Abdulah Sidran.

Zabilježen je početkom rata i njegov zajednički nastup na televiziji s komandantom Draganom Vikićem, kada poziva građane na odbranu od agresije.

Nakon rata, 1996. godine, postaje direktor Agencije za istraživanje i dokumentaciju – AID, na čijem čelu ostaje do 2001. Obnašao je funkciju savjetnika ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH.

Od 2010. do 2014. godine bio je zastupnik Skupštine Kantona Sarajevo, kada je imenovan i za zamjenika predsjedavajućeg Skupštine KS, a 2014. godine obnovio je mandat zastupnika Skupštine Kantona Sarajevo. Nakon Općih izbora 2022. godine izabran je za delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Bio je dugogodišnji kadar Stranke demokratske akcije (SDA).

Jedan je od osnivača Naroda i pravde. Obnašao je poziciju političkog direktora ove stranke, a na Kongresu 2021. godine izabran je za njenog prvog zamjenika predsjednika.

Krajem marta 2026. godine Ademović je istupio iz članstva Naroda i pravde ostavkom na sve stranačke funkcije, nakon čega je pristupio stranci Crvene linije.

Trenutno je na funkciji predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.