Ademović: Ne znači nam ništa Južna interkonekcija ako gubimo državnu imovinu

Član Kolegija Doma naroda BiH i predsjednik Crvenih linija Kemal Ademović govoreći o projektu Južne interkonekcije gostujući sinoć u emisiji Istraga sedmice dotaknuo se i važnih pitanja oko državne imovine.

U vezi sa stavovima koje je iznosila predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić, u kojem uslovljava međunarodnu zajednicu nastavkom podrške ovom projektu, Ademović je podsjetio da je NS podržala u Parlamentu zakon o Južnoj interkonekciji.

Ademović ističe da, iako podržava na strateškom nivou projekat Južne interkonekcije, ne sviđa mu se način implementacije projekta, te da nije krenulo u dobrom pravcu od prvih koraka. Pojašnjava da se prvo trebao riješiti prelazak plinovoda preko državne imovine.

“Dakle, nije to dobro riješeno. Dokument u kojem će se to vidjeti jeste ugovor s investitorom, ja nisam imao priliku da ga pročitam, iako kažu da postoji. Jer kao i sa ovim zakonom, morao sam ga tražiti od ministra Vedrana Lakića. On mi je poslao zakon, a ja sam na njega amandmanski djelovao, rekao je uložit će, međutim, uložio je on, ali Vlada nije. Pauzu je napravio parlament, Vlada se sastala razmotrila ga i odbacila ga”, govori Ademović.

Dodaje da je sporazumom o sukcesiji i presudom Ustavnog suda riješeno vlasništvo - da je ono državno, a da ono što nije riješeno jeste korištenje i upravljanje tom imovinom.

“Nije riješeno da država upravlja imovinom i da je daje na korištenje nižim nivoima vlasti, da je može otuđiti, prodati, pokloniti i nižim nivoima vlasti… Sa svih strana pljušte prijedlozi koji su ispod presuda US”, naglašava.

Mapa puta je, prema njegovom mišljenju, prodaja zemlje Američkoj ambasadi za izgradnju zgrade Ambasde. Odnosno, princip da odluku donosi Parlamentarna skupština.

Na pitanje o nametanju rješenja o državnoj imovini, Ademović navodi da bi visoki predstavnik mogao svakako reagovati, ali da bi taj dokument mogla izmijeniti Parlamentarna skupština, odnosno da se na njega može djelovati apelacijama.

”On mora biti podložan provjerljivosti. Dakle, ne smije se desiti nešto što je štetno po državu BiH i vlasništvo nad državnom imovinom. Ako se to desi, onda ništa nama ne znači Južna interkonekcija ako gubimo državnu imovinu”, jasan je.

Podsjeća na njegovu apelaciju Ustavnom sudu BiH nakon odluke Vlade FBiH da da pod koncesiju zemljište u Varešu. Navodi da je tom prilikom razgovarao sa federalnim premijerom Nerminom Nikšićem , tada stranačkim šefom Elmedinom Konakovićem, ali američkim ambasadorom u to vrijeme Michaelom Murphyjem, koji se nisu protivili i kazali su mu da “radi svoj posao”.

“Iako sam bio napadnut da ne znam napisati ja apelaciju, apelacija je ipak prošla”, rekao je.

Ademović ukazuje da se prvo treba donijeti zakon koji uređuje način raspolaganja, ko raspolaže.

„A nakon toga neka državni organi urade šta god misle da treba da urade. Neka ponesu odgovornost”, poziva.