Bošnjaci pokrenuli vitalni nacionalni interes zbog zakona koji ugrožava povratnike

Na današnjoj sjednici Zajedničke komisije Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) i Vijeća naroda Republike Srpske za usaglašavanje zakona, propisa i akata nije postignuta saglasnost o Zakonu o izmjeni zakona o stvarnim pravima i taj akt će biti upućen Vijeću za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske na razmatranje i donošenje konačne odluke, saopćeno je iz ove skupštine.

Odluku o pokretanju mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa u vezi s navedenim zakonom donio je Klub delegata Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske.

Predstavnik Kluba je na današnjoj sjednici Zajedničke komisije i Vijeća ostao pri stavu da je Zakonom povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, dok je predstavnik Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, obrađivača zakona, obrazložio da predloženi amandmani ovog kluba nisu prihvatljivi i naglasio da Zakonom nije povrijeđen vitalni nacionalni interes nijednog naroda.

Zakon o izmjeni zakona o stvarnim pravima usvojila je Narodna skupština Republike Srpske na 17. redovnoj sjednici 24. decembra 2025. godine.

Izmjene Zakona o stvarnim pravima RS izazvale su protivljenje bošnjačkih predstavnika zbog njegovih mogućih posljedica. Iako se izmjene formalno predstavljaju kao socijalna mjera koja treba olakšati rješavanje stambenog pitanja mladih bračnih parova i porodica s više djece, problem nastaje u trenutku kada se pravo građenja bez naknade omogućava na zemljištu čiji vlasnički status nikada nije konačno riješen.

Riječ je o zemljištu koje je prije rata imalo status društvene ili državne imovine, a koje se danas vodi na RS ili lokalne zajednice.

Upravo taj dio bošnjački predstavnici smatraju spornim, jer pitanje državne imovine, prema ranijim odlukama Ustavnog suda BiH, nije u nadležnosti entiteta.

Posebno se upozorava na uticaj koji ove izmjene mogu imati na prava povratnika. U sredinama iz kojih su Bošnjaci tokom rata protjerani, ovakva rješenja mogu dovesti do toga da se zemljište na kojem bi povrat bio moguć trajno dodijeli trećim licima. Nakon izgradnje objekata, povrat imovine ili ostvarivanje prava bivših vlasnika postaje gotovo nemoguće.

Iako zakon ne sadrži etničke odredbe i formalno je neutralan, njegovi efekti u praksi nisu jednaki za sve. Bošnjaci koji se nisu vratili u pojedine dijelove RS-a nemaju realnu mogućnost da koriste benefite koje zakon nudi, dok se istovremeno imovina na tim područjima trajno stavlja u funkciju novih korisnika.