BiH još uvijek nije povukla ni marku iz Plana rasta, a rizikuje gubitak od 373 miliona eura

Bosna i Hercegovina rizikuje da izgubi do 373,9 miliona eura od Evropske unije u okviru Plana rasta, ukoliko se hitno ne preduzmu mjere za ispunjavanje koraka iz Reformske agende i ostvari napredak na putu ka EU.

Na ovo je upozorio šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca te podsjetio da je BiH u 2025. već izgubila 108 miliona eura. Referisao se na izjavu evropske komesarske za proširenje Marte Kos koja je kazala da proces proširenja EU ponovo dobija na značaju, ali da napredak među zemljama Zapadnog Balkana ostaje neujednačen.

Kao primjer pozitivnog pomaka, Kos je izdvojila Crnu Goru, koja je zatvorila 14 pregovaračkih poglavlja, kao i Albanija, koja je u kratkom periodu otvorila svih šest pregovaračkih klastera.

“Nije riječ samo o brojkama, ključan je kvalitet reformi i fokus na osnovne vrijednosti“, kazala je Kos.

S druge strane, upozorila je da bi šest zemalja moglo trajno izgubiti više od 700 miliona eura iz Plana rasta ukoliko ne ispune reforme u predviđenim rokovima tokom 2026. godine. Kos je naglasila da EU ne može praviti kompromise kada su u pitanju visoki standardi reformi koje proširenje EU podrazumijeva.

Ambasador Soreca kaže da vlasti u BiH u posljednje vrijeme nisu ostvarile napredak u usvajanju koraka iz Reformske agende.

“Ti koraci bi, između ostalog, unaprijedili digitalizaciju i smanjili čekanja na administrativne usluge, reformisali pravosudni sistem radi bolje zaštite prava građana, te pomogli prelazak ka zelenijoj i čišćoj budućnosti”, kazao je Soreca.

Navodi da je Plan rasta, kojim je predviđeno gotovo milijardu eura za BiH u zamjenu za reforme, zasnovan na rezultatima i ima jasne rokove te da nečinjenje ima svoju cijenu.

"Komesarka Kos je nedavno pisala vlastima BiH i naglasila rizike povezane s daljnjim kašnjenjima. Sada je hitno da vlasti BiH djeluju kako bi izbjegle gubitak sredstava koja je EU namijenila građanima ove zemlje. Vrijeme ističe”, kaže Soreca.

Vijeće ministara BiH je 30. septembra usvojilo Reformsku agendu, nakon višemjesečnih opstrukcija SNSD-a. Tada je rečeno da se prva tranša evropskog novca očekuje krajem 2025., što se nikad nije desilo.

Iz Vijeća ministara BiH niko još uvijek nije reagovao na upozorenja iz EU.

Iz Evropske komisije su početkom decembra saopćili da su odobrili našu Reformsku agendu uz upozorenje da dodjela novca Bosni i Hercegovini može početi tek nakon što na snagu stupe sporazumi o instrumentu i o zajmu i "nakon što se ispune svi uvjeti".

Ove sporazume još nemamo, a time ni tranšu od 68,4 miliona eura. Bosna i Hercegovina treba imenovati i glavnog pregovarača, odnosno osobu koja će biti glavni koordinator za Reformsku agendu.

Na imenovanje glavnog pregovarača čeka se još od marta 2024. kada je Evropsko vijeće uvjetno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora s BiH uz uvjet usvajanja zakona o sudovima i o Visokom i sudskom tužilačkom vijeću (VSTV). Ova dva zakona mjesecima su u parlamentarnoj proceduri, čije usvajanje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH blokira SNSD.

O neuspjehu bh. vlasti nedavno je govorio i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nakon sastanka s austrijskim predsjednikom.

“Evropske integracije se moraju hitno pomaći sa mrtve tačke. Nisam uspio objasniti predsjedniku Austrije kako to da zemlja koja ima na raspolaganju milijardu eura nije u stanju da dođe do tog novca. Ostaje obaveza političara u BiH da pokažu da mogu i da sami nešto rade. Odluka nije u rukama međunarodne zajednice, nego političara i birača u BiH”, rekao je Schmidt.

Iz EU su ranije upozoravali da Bosna i Hercegovina više ne može računati na novac za autoceste, željeznicu ili velike energetske projekte, osim kroz Plan rasta za Zapadni Balkan.

"Stalno šaljemo lošu poruku da smo korumpirani, neodgovorni, neradnici", ocijenila je ekonomska analitičarka Svetlana Cenić u razgovoru za portal !Odgovor.ba.

Kaže da će ispaštati svi građani zbog nesposobnosti vlasti da radi svoj posao i postigne dogovor.

"Pokazujemo da smo dno dna. Odgovornost leži u nekim interesnim skupinama, neću ih nazvati ni političkim partijama, kojima zakoni koji se trebaju usvojiti ne odgovaraju, pogotovo što je izborna godina", kazala je.

Podsjetila je na obraćanje ministra prometa i komunikacija Edina Forte krajem prošle godine u kojem je rekao da će biti urađene kompletne reforme.

"Ja sam očekivala da i kokoške u bašti moje sestre hodaju u talijanskim cipelama. Evo sada vidimo da ništa nije riješeno. Gospodin Forto je očigledno zaboravio s kim ima posla, a i da je on toga dio", kazala je Cenić.

Ocijenila je i da se Evropska unija trenutno nalazi u nezavidnoj poziciji zbog geopolitičkih promjena.

"Osuđuju i zabrinuti su, i to je to. Šta je Evropska unija danas? Ali naravno, njihove su pare pa mogu i da gube strpljenje s nama. Možda i daju dio sredstava jer neće ovdje sukobe, na šta i igra naša politička elita pa će to prikazati velikim uspjehom, reći da su impresionirani", kaže Cenić.

Neposredno poslije rata, prema njenom mišljenju, građani su imali veći optimizam te zbog toga i nema reakcija na ovakvo stanje.

Osim već pomenutih pravosudnih reformi potrebnih za prvu isplatu sredstava, Bosna i Hercegovina mora provesti više od stotinu reformi kako bi dobila EU novac i pri tome se fokusirati na "zelenu" i digitalnu tranziciju, zaštitu osnovnih ljudskih prava, te razvoj poduzetništva i ljudskog kapitala.

Vlasti su najavile da će reformirati tržište rada, ali i uskladiti zakone o energetici s EU standardima i razvijati obnovljive izvore energije. Najavile su i da će "prilagoditi tržišnim uvjetima" sadašnje niže cijene električne energije za domaćinstva, ali i ugasiti termoelektrane do 2050. godine, koje trenutno proizvode više od dvije trećine struje.

Drugi prioriteti koje BiH treba provesti uključuju usklađivanje vizne politike s EU, ukidanje kriminalizacije klevete u entitetu Republici Srpskoj, usvajanje novog Zakona o javnom RTV sistemu i rješavanje dugova prema BHRT-a te pitanja naplate RTV takse do kraja ove godine.