Jedan od čelnika Naše stranke, Predrag Kojović, voli fiziku. Ili bar voli da se vjeruje da voli fiziku. To nam, recimo, odaje njegova odluka da zbirku svojih pjesama naslovi kao Neutrino (dakle, po imenu jedne subatomske čestice).

Sabina Ćudić i Elmedin Konaković. (Foto: FENA)
Haris Imamović
01.12.2025. 13:30
Jedan od čelnika Naše stranke, Predrag Kojović, voli fiziku. Ili bar voli da se vjeruje da voli fiziku. To nam, recimo, odaje njegova odluka da zbirku svojih pjesama naslovi kao Neutrino (dakle, po imenu jedne subatomske čestice).
Osim toga, Kojović je, s vremena na vrijeme, na Facebooku znao podsjetiti na Einsteinovu izreku da je ludilo raditi istu stvar iznova i iznova, a očekivati drugačije rezultate.
Na koncu, stalni dio njegovog repertoara je i Schrödingerova mačka. Dakle, ne Wiegemarkova, već Schrödingerova. To se, naime, odnosi na eksperiment, kojim se ilustruje da se u istim uslovima isti atom može i raspasti i ne raspasti, pa se kaže da je mačka, čiji život ovisi o sudbini takvog atoma, simultano i živa i mrtva.
To što Kojović intenzivno koristi naučne figure odaje njegovu želju da bude percipiran kao neko koga zanima moderna nauka, ko čita o njoj, a opet nije dosadan kao stvarni naučnici, već je, naprotiv, cool, ima smisla za kratke i zabavne žanrove itd. Ako uzmemo u obzir šta se sve dešava u savremenom svijetu, praviti se da si pametniji nego što jesi nije nikakva strašna navika.
U svakom slučaju, zanimljivo je vidjeti šta nam navedeni “naučni” uvidi otkrivaju o aktuelnoj situaciji na bh. političkoj sceni, s naglaskom na ulogu vladajuće koalicije, u kojoj učestvuju Kojović i Naša stranka.
Čini se da nam Einsteinova izreka (da je ludilo raditi istu stvar iznova i iznova, a očekivati drugačije rezultate) kaže mnogo o naporima Naše stranke da, nalazeći se u državnoj vlasti zajedno sa SNSD-om (i HDZ-om), napravi značajan pomak na evropskom putu.
Sjetimo se, na početku mandata je tadašnji predsjednik Naše stranke Edin Forto kazao da je SNSD “spreman zauzeti proevropski kurs”. Nakon toga, svjedočili smo teškoj političkoj krizi, najvećoj nakon Dejtona, u kojoj je upravo iz Naše stranke potekla inicijativa za izbacivanje iz državne vlasti SNSD-a, kao glavnog generatora krize koji ciljano sprečava bilo kakav napredak naše zemlje ka Evropskoj uniji.
Nakon što se ta inicijativa pokazala neučinkovitom, nova predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić govori o “decembarskom potencijalu evropskog puta Bosne i Hercegovine”. Dakle, Naša stranka očekuje da će, nakon svega, sa SNSD-om u Vijeću ministara, napraviti značajan pomak na evropskom putu.
Vidimo, dakle, na djelu onu Einsteinovu formulu: ludilo je raditi istu stvar iznova i iznova, a očekivati drugačije rezultate.
Dok Einstenova definicija opisuje stanje uma, onih koji vjeruju u značajan napredak BiH na evropskom putu u ostatku mandata, čini se da Schrödingerov test sa mačkom savršeno opisuje status Trojke, u pogledu koalicionih odnosa sa SNSD-om. Naime, Trojka i jeste i nije, u toj koaliciji.
Trojka jeste u koaliciji, kada treba imenovati zamjenika direktora SIPA-e, spriječiti smjenu Marinka Čavare iz Kolegija Predstavničkog doma PS BiH itd. Ali nije u koaliciji kada treba preuzeti odgovornost za rezultate Vijeća ministara.
Ili kako ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković kaže: “Održavamo neophodni nivo tehničke saradnje.”
Ta situacija se reflektira i na proces imenovanja pregovarača za pristupne pregovore sa EU, pa Ćudić kaže da se zalaže za to da Parlament BiH imenuje Mirka Šarovića za pregovarača. A onda već u narednoj rečenici kaže da će Trojka na Vijeću ministara glasati za prijedlog Borjane Krišto o formiranju ureda glavnog pregovarača, u kojem piše da Vijeće ministara (a ne Parlament!) imenuje glavnog pregovarača.
Tako u konačnici imamo na djelu Schrödingerov Parlament, koji i imenuje i ne imenuje pregovarača. Pa zatim Schrödingerovog Mirka Šarovića, kojeg Naša stranka i podržava i ne podržava, itd.
Dakle, Trojka simultano i jeste i nije u koaliciji sa SNSD-om, kao što je Schrödingerova mačka simultano i živa i mrtva.
Međutim, kao što Schrödingerov test jasno kaže, navedeno stanje važi samo dok je mačka u zatvorenoj kutiji sa radioaktivnim materijalom. Kada se otvori kutija, vidimo da li je mačka živa ili mrtva. Tako će trenutak istine biti, kada se za manje od godinu dana otvore kutije sa glasovima. Vidjet će se da li je Trojka živa ili mrtva.
Ako Trojka doživi značajan pad podrške, kao što je to pravilo u “političkom Sarajevu”, onda će Naša stranka, koja je i na prošlim izborima dobila mizernih 5 % glasova, preći u kategoriju subatomskih čestica. Postat će neutrino, takorekuć.

Haris Imamović
Član redakcije portala !Odgovor. Ranije pisao za „Istragu“, „E-novine“, “Analiziraj.ba”, „Dane“. U mandatu 2018–2022. bio savjetnik člana Predsjedništva iz reda bošnjačkoga naroda i tokom tog perioda sudjelovao u radu Organizacionog odbora za obilježavanje genocida u Srebrenici. Objavio roman „Vedran i vatrogasci“ (2022).
Više od istog autora