Denis Lasić, ključni čovjek HDZ-ove decenijske cestovne hegemonije 

Denis Lasić je savršen primjer lojalnog kadra Hrvatske demokratske zajednice. Ovaj profesor matematike iz Mostara već deset godina kroji federalnu saobraćajnu infrastrukturu sa pozicije u Sarajevu.  

Nakon osam godina provedenih u fotelji federalnog ministra saobraćaja i komunikacija, Lasić je bez javnog posla bio samo 19 dana, tačno toliko koliko je trebalo političkim partnerima da se usaglase oko nove raspodjele moći. Za njegovo mjesto vršioca dužnosti direktora JP Autoceste FBiH, HDZ je Trojci prepustio poziciju direktora FUP-a. 

Kada je inspektor Muhamed Ohranović objašnjavao svom novoimenovanom direktoru kako je imenovan, poslao mu je link članka s naslovom: „SDA ostaje bez prvog direktora. HDZ-ov Denis Lasić bit će v. d. direktora Autocesta FBiH“. 

„Ovo je Nermin morao dati da puste tvoje ime. Vjerujem da je i njemu 3+ [tri mjeseca na funkciji vršioca dužnosti, op. a], kao i tebi. Što je dobro. Oni [HDZ, op. a.] nakon tri mjeseca neće zatezati za tvoje produženje jer će isto tražiti za Lasića“, napisao je  17. maja 2023. Ohranović. 

Tada je i Lasić imenovan kao prvi direktor kojeg je postavila nova vladajuća većina imenovana svega 19 dana ranije, 27. aprila 2023. godine. Prije toga je Lasić osam godina bio federalni ministar prometa i komunikacija u vladi Fadila Novalića, konkretno do  31. marta 2015. godine. On je, prema prostoj računici, više od deset godina – tačnije 3.876 dana –  glavni koordinator infrastrukturnog pogodovanja većinskim hrvatskim kantonima. 

On je rođen 1974. godine u Mostaru gdje i danas živi sa suprugom Tinom s kojom ima četvero djece. Diplomirao je na Prirodnoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, a magistrirao na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.  

Lasić je u Hrvatskoj demokratskoj zajednici Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) od osnivanja stranke 1990. godine, a u periodu od 2005. do 2011. godine je bio predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Mostar. Više od deset godina je radio kao profesor matematike u Srednjoj ekonomskoj školi u Mostaru te kao asistent na Sveučilištu u Mostaru. Karijeru u izvršnoj vlasti počinje 2011. godine kada je postavljen na poziciju predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona.  

Funkciju federalnog ministra prometa i komunikacija je obnašao od 2015. do 2023. godine, a bio je i član Nadzornog odbora Bor banke. Od 2015. do danas je predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog športskog kluba Zrinjski.  

Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Lasić i njegova supruga Tina u Mostaru imaju dva stana – jedan od 71 m2, vrijedan, prema njegovoj procjeni, 100.000 KM i drugi veličine 139 m2 čija je vrijednost 250.000 KM. Lasić je korisnik i porodičnog imanja u mjestu Polog, na kojem su bespravno izgrađeni kuća i pomoćni objekti te bazen i sportski tereni, o čemu je više pisao portal Hercegovina.info u tekstu „Denis Lasić: Od skromnog profesora do milijunaša“. 

Lasić za CIN nije rekao kolika je vrijednost ovog imanja, ali kaže kako to “nije ništa specijalno”.  

Lasić nije vlasnik automobila, ali njegova supruga Tina posjeduje Hyundai Tucson u vrijednosti 20.000 KM. Lasić se u javnosti pojavljivao vozeći luksuzni Mercedes, što je potvrdio za CIN, ali kaže da je ovo vozilo iznajmljivao. 

Lasić je, kao direktor Autocesta, zajedno s izvršnim direktorom Asmirom Dževlanom, konsultantom Erdalom Trhuljem i službenicom za nabavke Katicom Vranjković, pod istragom Ureda evropskog javnog tužioca zbog sumnje na korupciju i manipulacije tokom tendera za nadzor nad izgradnjom dionice Ozimice–Poprikuše, što je potvrđeno i iz samog Ureda evropskog javnog tužioca. 

Kako je objavio portal Istraga, nova uprava Autocesta, postavljena u maju 2023. godine, pokušala je pogodovati italijanskoj kompaniji Technital SpA tako što je lažirala izračun njihove finansijske ponude. Prvobitna ponuda iznosila je 4,6 miliona eura, ali je evaluacijom „utvrđena aritmetička greška“ te je vrijednost spuštena na 4,06 miliona eura, što je Technitalu omogućilo da postane prvorangirani ponuđač. 

Istražitelji sumnjaju da je lažiranje cijene dogovoreno na sastanku u Istočnom Sarajevu, gdje je, prema iskazima svjedoka, dogovoreno mito od oko 150.000 eura (oko 293 hiljade KM). Firma Trasa, koja je dostavljala ponudu u ime italijanske kompanije, kasnije je otkrila zamjenu finansijske ponude i prijavila slučaj EIB-u i SIPA-i. Upravo zbog sumnji na manipulacije evropskim sredstvima, predmet je dodijeljen Uredu evropskog javnog tužioca u Veneciji, koji vodi sve dalje postupke. 

Iz svega navedenog postaje jasno da je Lasić ključna figura u federalnom sistemu cestogradnje posljednjih deset godina, prvo kao federalni ministar saobraćaja i komunikacija, i danas kao direktora Autocesta. 

Pored njega tu su još i Ljubo Pravdić, također kadar HDZ-a, koji je prvi put na čelo Cesta FBiH došao sad daleke 2004. godine. U međuvremenu je kratko odmarao, odnosno mijenjali su ga kratko Filip Vujeva i Arif Dilberović.

Lasića je u federalnom ministarstvu saobraćaja naslijedila stranačka kolegica Andrijana Katić, sestra Darjane Filipović dopredsjednice HDZ-a i državna zastupnica. Darjana Filipović je izvjesna kandidatkinja HDZ-a za Predsjedništvo BiH.

Lasić je stekao gotovo potpunu kontrolu nad procesom kadroviranja i realizacijom cestogradnje u Federaciji BiH. On često u javnosti poziva na “političku idilu” kako bi Autoceste efikasno služile građanima, međutim njegova pozicija u HDZ-u i dugogodišnja hegemonija stranačkih kadrova omogućava mu da bude jedan od ključnih aktera u odlučivanju gdje i kako će se graditi ceste. 

Njegove izjave o “politici koja koči projekte” često kontradiktorno zvuče, s obzirom na njegovu moć i utjecaj u strukturi vlasti koju HDZ kontroliše, 

Time se nameće pitanje je li usporavanje projekata rezultat političkih prepreka ili sistema u kojem dominantna stranka praktično samostalno odlučuje o cestogradnji. Možda smo upravo tako došli u situaciju da se u kantonima sa hrvatskom većinom stalno grade ceste, brze ceste, obilaznice, dok najmnogoljudniji bošnjački kanton ostaje bez metra autoputa.