Zašto je Sarajevo najrazvijeniji kanton, daleko ispred ostalih? 

Kanton Sarajevo uvjerljivo je najrazvijeniji u Federaciji Bosne i Hercegovine, pokazuju podaci Federalnog zavoda za programiranje razvoja. S ukupnim indeksom razvijenosti od 2,02, Sarajevski kanton prednjači prema gotovo svim razvojnim kriterijima.   

Statistika pokazuje da je Zapadnohercegovački kanton drugi, sa indeksom razvijenosti od 1,09, a slijedi ga Hercegovačko-neretvanski kanton – 1,02. Na začelju su Kanton 10 (Livno), Posavski i Unsko-sanski kanton. 

Ova tri kantona su u najslabijoj, trećoj grupi, Sarajevo je samo u prvoj, dok su u drugoj svi ostali kantoni. 

Ekonomski analitičar Damir Bećirović za !Odgovor pojašnjava šta zapravo ovaj indeks predstavlja.  

„Federalni zavod, kao i svaka država, kreira taj indeks razvijenosti, prije svega da bi se mogle voditi odgovarajuće politike uravnoteženog razvoja različitih regiona unutar neke države. Znači da bi imali neke pokazatelje gdje u stvari preusmjeriti finansijska sredstva, državne investicije i slično, kako bi uvijek za cilj imali ujednačen razvoj. U protivnom, imali bi demografsku katastrofu u nekim krajevima, imali bi veliki priliv stanovništva, tipa u Sarajevo“, naveo je.  

Međutim, Bećirović smatra da je ovaj indeks, koji koristi zvanični javni zavod za programiranje razvoja, manjkav.  

„To se zove kompozitni indeks, što znači da je sastavljen od više indikatora, a u principu on ne sadrži glavni indikator ekonomskog razvoja. To je bruto društveni proizvod. Mi ne znamo koliko koji kanton ima iznos bruto društvenog proizvoda. Nekada Kanton Sarajevo, mislim i jedini, objavi podatke. Za druge kantone nemamo. Ta mjera u ekonomiji nije savršena, ali je najznačajnija mjera ekonomskog aspekta razvoja“, istakao je.  

Pored toga, nastavlja, potrebno je u obzir uzeti i obrazovanje, zdravlje, kvalitetu života itd.  

„Vrlo je mali broj indikatora. Posmatraju dohodak, migraciju stanovništva, zaposlenost, starenje stanovništva, i imaju pondere, za koje ne znam kako su određeni, da li su arbitražno, zašto je neko odredio da je prosječni dohodak 25 posto, da je nešto 20 posto, itd. Iskreno, metodološki ovaj indeks ne mogu prihvatiti kao potpuno jasnu sliku razvoja kantona“, obrazložio je.  

Analizirajući dokument Federalnog zavoda, Bećirović ukazuje da po nekim indikatorima kantoni imaju za zbir nulu.  

„Tipa Kanton 10 ima u dvije kategorije zbir nula, nemoguće da nema ništa. Znači da u samoj metodologiji izračuna nešto statistički ne štima, ne možete imati nula, na neki način“, kazao je Bećirović.  

Uprkos tome, kaže, i golim je okom vidljivo da je Kanton Sarajevo najrazvijeniji.  

Najrazvijeniji regionalni centri sa velikom javnom upravom  

„U suštini, možete vidjeti da su najrazvijenija ona mjesta koji su regionalni centri, administrativni centri koji imaju univerzitetsko-kliničke centre, imaju veliku javnu upravu, imaju univerzitete poput Sarajeva, Tuzle i Mostara, pa i Zenice. To govori da najveći značaj u tom indeksu, kao ponder, ima porez na dohodak, odnosno zarada ljudi koji tamo žive“, rekao je analitičar.  

Navodi da javni sektor generira uglavnom, po ovom indeksu, neku vrstu predstavljenog bogatstva kantona.  

„S druge strane vidite opštine, gradove koji su industrijski centri, poput Tešnja, Živinica, Gračance, koji po ovome ispadaju višestruko manje razvijeni od ovih administrativnih centara“, zaključio je Bećirović.  

Sociolog Amer Osmić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kaže da ne zna koliko je BDP važan ili nije, ali da možemo vidjeti vrlo jasne pokazatelje na svih indikatora korištenih u indeksu. 

„Agencije za statistiku su vjerovatno na osnovu nekih drugih metodologija, odnosno iskustava drugih regiona u svijetu pažljivo birali ove indikatore. Što su baš ovi indikatori – vrlo vjerovatno zato što se mogu lahko metodološki definirati. I mi kao društvo prikupljamo ovu vrstu podataka u obavezi u kantonalnoj dimenziji“, dodao je. 

Navodi da inače svaki indikator ima određena ograničenja, pa tako i ovi uključeni u indeks razvijenosti kantona. 

„Vidjeli smo, naprimjer, da u nekim kantorima uopće nemamo raspoložive podatke za neke od ovih indikatora, što znači da se oni ili neadekvatno ili parcijalno prikupljaju i samim tim nisu stavljeni na raspolaganje. Dakako da to iskrivljuje sliku, daje vrlo vjerovatno jednu pogrešnu sliku, ali isto tako moramo razumjeti kolege i kolegice iz Federalnog zavoda. Naprosto, ne mogu, zbog svoje odgovornosti, preuzeti one podatke koji nisu dostupni ili su upitni što se kvalitete tiče“, obrazložio je. 

Ponavlja da ovdje imamo jasno mjerljive indikatore koji su unaprijed definirani. 

„Samim tim, neko je procijenio da su ovo dostatni indikatori da se mjeri indeks, odnosno nivo razvijenosti pojedinih općina, kantona. Mi kad analiziramo prezentirane ili raspoložive podatke, zapravo vidimo da je Kanton Sarajevo najrazvijeniji kanton, što i po našem nekom iskustvenom osjećaju, ali i po svim raspoloživim podacima naprosto jeste činjenica“, rekao je Osmić. 

Isto tako, kaže, vidimo da je najnerazvijeniji Kanton 10.  

„Vi i kad posjetite Kanton 10, vidite zašto je to tako. U ovim indikatorima imate kretanje stanovništva, udio starog stanovništva... sve su to vrlo značajni elementi sa demografskog aspekta koji pokazuju perspektivu jedne regije i mi vidimo tu da Kanton 10 zapravo sa svojim potencijalima nije adekvatno ni naseljen. Prevelik je procenat ljudi treće životne dobi ili starijeg stanovništva, dok je to značajno manje u Kantonu Sarajevo“, ukazuje. 

Govori da mi, kao društvo, imamo problem, primarno sa vanjskim, ali i sa unutrašnjim migracijama.  

„Mladi tendiraju ljudi dominantno, zbog kvalitete života, u one krajeve u kojima imaju bolje mogućnosti zapošljavanja, obrazovanja, bolju uslugu zdravstva, bolju percepciju sigurnosti i veći životni standard. I po tome vidite naprosto da su i tako po razvijenosti svih ovih desetka adekvatno rangirani i pokazuju jasne trendove“, obrazložio je. 

Ono što je svakako vidljivo, zaključuje Osmić, jeste da nijedan kanton u Federaciji, nema jasno veće oscilacije kad govorimo o razvijenosti, ako ih hijerarhijski gledamo.