Njemački šef diplomatije u Sarajevu: Podrška Schmidtu, bez spomena bonskih povlasti

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul započeo je obilazak država Zapadnog Balkana posjetom Sarajevu. U izjavi za medije, on je podcrtao da Njemačka ima obavezu da štiti mir i stabilnost u “srcu Evrope” (kako je nazvao naš region). 

Konkretno, u pogledu BiH, pozvao je na zaštitu “temeljnih principa Dejtonskog sporazuma - poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta države BiH”. Ovako postavljenom izjavom, Wadephul je dao do znanja da dejtonski mir ugrožavaju centrifugalne sile, prije svih vlast Republike Srpske.

U protivnom, da zvanični Berlin - poput, recimo, zvaničnog Zagreba i zvaničnog Beograda - cijeni da dejtonski mir ugrožavaju prvenstveno “unitarističke tendencije političkog Sarajeva”, Wadephul bi kao temeljne principe Dejtona, koji su napadnuti, naveo “dvoentitetsku strukturu i ravnopravnost tri konstitutivna naroda”. 

Umjesto toga, njemački ministar je jasno istaknuo da nije napadnut taj aspekt Dejtona, već suverenitet i teritorijalni integritet BiH, čime je odgovornost za krizu pripisao Banjoj Luci. 

Druga bitna poruka Wadephula odnosi se na OHR.  “Visoki predstavnik je nadležan za sprovođenje civilnog dijela Dejtonskog sporazuma i to je od izuzetne važnosti”, kazao je.

Činjenica da je njemački ministar vanjskih poslova posjetio Sarajevo i podcrtao ulogu OHR-a jako je važna, s obzirom da je u proteklom periodu bilo dosta najava, poglavito iz redova vlasti u Republici Srpskoj, da će, po osnovu dogovora američkih vlasti i čelnog čovjeka vlasti RS Milorada Dodika, Schmidt biti smijenjen.

Posjeta Wadephula je jasan signal da do toga, u ovom trenutku, neće doći. Iako Sjedinjene Države imaju najveći utjecaj na rad OHR-a, ipak do smjene visokog predstavnika ne može doći bez saglasnosti Berlina.

”Ministre, kao visoki predstavnik, želim se zahvaliti Njemačkoj i vama lično na čvrstoj podršci koju pružate meni i mome uredu”, kazao je Schmidt.

Znakovito je, međutim, da Wadephul u svojim izjavama nije spominjao bonske ovlasti. Primjera radi, u saopćenju koje je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izdao nakon (telefonskog) razgovora sa Wadephulom, stoji da je bh. ministar “naglasio važnost bonskih ovlasti kada se institucije sučavaju sa direktnim izazovima” i “podcrtao njihovu suštinsku ulogu u očuvanju dejtonskog okvira suočenog za destabilizirajućim političkim akcijama”.

Dakle, za razliku od Konakovića, koji je nadugo i naširoko govorio o bonskim oblastima, Wadephul ih nije ni spomenuo. S obzirom da je nova američka administracija na nedavno održanoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a poručila da neće podržavati intervencioniza, Wadephulovo suzdržavanje od toga da spomene bonske ovlasti vjerovatno znači da ni Njemačka u narednom periodu neće insistirati na njihovoj upotrebi. 

Ukratko, čini se da je kompromis Washingtona i Berlina da OHR (sa bonskim ovlastima) nastavlja postojati, ali da se, u idućem periodu, neće uplitati, kao što je to bio slučaj za vrijeme Bidenove i Scholzove vlade.

Treća ključna tema Wadephula bila je evropski put. On je kazao da će u “svim razgovorima biti riječi o tome kako Zapadni Balkan može da se brže približi EU”. Uz to je naglasio da proces pristupanja “jeste i ostat će proces baziran na učinku”, te da države kandidatkinje moraju provesti “duboke reforme” i da na putu ka EU “nema zaobilaznica”. 

To je poruka bh. vlastima da članstvo u EU neće “pasti s neba”, odnosno kroz iznenadnu promjenu kriterija. Wadephul je kazao da pred BiH ostaju kriteriji, koje je Evropska komisija postavila u oktobru 2022.

Navedenu poruku treba čitati u kontekstu nedavne inicijative Austrije i Švedske da EU primi BiH i druge zemlje regije, ali bez prava glasa (odnosno veta) u Evropskom vijeću, najvišem političkom tijelu EU. 

Kako je poručio predsjednik Odbora za evropske poslove Bundestaga Anton Hofreiter, ovakav pristup bi omogućio EU da ostane funkcionalna i u proširenom formatu. Naime, brojne članice su već nezadovoljne time što Mađarska često koristi pravo veta, te ne žele da BiH, Srbija i druge zemlje dodatno otežaju donošenje odluka u EU.

Kad se sve sabere i oduzme, Wadephulova poruka je da neće doći do radikalnih promjena u dejtonskoj strukturi, kroz npr. uklanjanje OHR-a, ali da vladajuća koalicija, u trenutnom sastavu, treba prionuti na posao, kada je u pitanju imenovanje glavnog pregovarača i usvajanje evropskih zakona, te da se niko u Sarajevu ne nada da će taj posao, umjesto nas završiti OHR, ili da će EU uskoro provesti unutrašnju reformu i primiti BiH bez provedenih reformi.

U kontekstu odnosa u BiH, navedene poruke znače da OHR neće mijenjati pravila o kvorumu u Doma naroda BiH i tako otvoriti put ka smjeni SNSD-ovih kadrova iz Vijeća ministara. Schmidt to nije htio raditi ni ljetos, bez obzira što su ga Trojka i opozicija iz RS-a na sjednici PIC-a izravno pozvale da to uradi. 

Nakon što su su SAD, u UN-u, kazale da ne podržavaju intervencionizam, a Wadephul tokom posjete Sarajevu nije spomenuo bonske ovlasti, šanse da OHR mijenja pravila o kvorumu u Domu naroda ravne su nuli. Insistirati na tome znači udarati glavom u zid.

Ako Trojka do kraja mandata, odluči nastaviti sa takvom politikom, te bude tražila od OHR-a da interveniše i otvori put smjenama u Vijeću ministara, može samo da nehotimice potvrdi teze svih onih, poput Wolfganga Petritscha, koji tvrde da je samo postojanje OHR-a problem, te da ono sprečava dogovor domaćih aktera na koji Trumpova administracija pozva. 

Ako Trojka, u iščekivanju izbora nije spremna da do kraja mandata funkcioniše sa SNSD-om, onda može makar da više ne poziva Schmidta da interveniše, jer time samo nanose štetu OHR-u i Schmidtu, u ovoj delikatnoj situaciji za tu instituciju i samog visokog predstavnika.