Šta Orbánove vašingtonske poruke o kršćanskoj Evropi znače u BiH

Uznemirujuće su poruke odaslane, kako prema Briselu tako i prema Bosni i Hercegovini, sa nedavnog susreta mađarskog premijera Orbána i američkog predsjednika Trumpa u Bijeloj kući, 7. novembra, kada su postigli „geopolitičko usaglašavanje“.

Dok su Mađari proteklog petka aplaudirali Orbánu jer je Trump „izuzeo Mađarsku iz svojih sankcija“ zbog kupovine ruskog gasa i nafte, tako da se njihovi računi za grijanje neće mijenjati u narednu godinu dana, do tada su američki, Trumpovi konzervativci imali potpuno druge razloge za slavlje i zadovoljstvo.

Desničarski američki medij The Blaze otkriva mnogo više detalja o sadržaju razgovora i dealu koji su Trump i Orbán  postigli tokom ručka u Bijeloj kući.

Trump je ovdje uložio znatno manje – „izuzimanje Mađarske od sankcija“ – da bi dobio mnogo više, a to jeste potpunu vlast nad Budimpeštom kao osnovom za preoblikovanje Evropske unije.

Joseph MacKinnon, vodeći komentator lista The Blaze, navodi da su dvojica lidera razgovarala i o dva važna, „transformativna pitanja u kojima se Mađarska izdvojila od ostatka Evrope, a to su imigracija i vjera“ .

U naslovu svog teksta komentator izdvaja Orbán ovu izjavu da Mađarska danas opstaje kao „kršćansko ostrvo različitosti u liberalnom okeanu" i potencira nekoliko njegovih izjava koje ne prenosi ni mađarska niti evropska štampa, a to je da je „opstanak njegove zemlje povezan s njenom kršćanskom vjerom“.

Nakon što je Trump pohvalio liderstvo ovog „konzervativnog nacionaliste“, Orbán je uvjeravao Trumpa u prirodu svoje vlade: „Mi smo jedina vlada u Evropi koja sebe smatra modernom kršćanskom vladom. Sve ostale vlade u Evropi su u osnovi liberalne, ljevičarske vlade.“

Pravi smisao ovog razgovora leži, međutim, u ovoj Orbánovoj izjavi koja se citira i u drugim američkim medijima bliskih „američkim suverenistima“

Poslije srdačnog susreta, izvještavaju ovi mediji, Trump je za premijera Orbána istaknuo kako je "dobra osoba" i "odličan vođa".

Šta se, zapravo, krije iza ove Orbánove izjave koja je naišla na Trumpovu podršku i navela ga da za ovog mađarskog lidera kaže da je „odličan vođa“

U Budapest Times Orbán je tek „stidljivo“ objavio pravi značaj i smisao svoje američke objave ovim riječima:

„Ova posjeta SAD poslužila je kao demonstracija da Mađarska može samostalno diplomatski stajati na nogama. Željeli su nas izolirati i gurnuti na marginu. Pa, ovo putovanje je pokazalo da uopće nismo izolovani. Nismo na marginama. Mi smo u centru.“

Nije li ova posjeta za koju se na obje strane ne štede riječi „historijskog značaja“ i „uzajamnog divljenja“ kako nadalje piše New York Times, možda najava jedne Trumpove drugačije vizije Evrope sa Budimpeštom a ne Briselom kao njenim ideološkim centrom.

Budapest Times piše kako je između Washingtona i Budimpešte postignuta „geopolitička diplomatska usklađenost u ciljevima i vizijama“, što svjedoči da je tokom ručka u Bijeloj kući, ipak, postignut neki deal Trumpa i Orbána o novom pristupu Evropi, odnosno Evropskoj uniji (EU)

U nastavku izvještaja The Blaze piše kako „Orbán nije krio svoju antipatiju prema ateističkom establišmentu i liberalnim birokratima u Briselu, napominjući, na primjer, u septembarskoj izjavi da se 'Evropska unija nalazi na ivici propasti, s dugom, migracijama, nasiljem i neuspješnim politikama svuda. Mađarska čvrsto stoji: bez migranata, porodična, pruža mogućnosti onima koji su spremni raditi. Potrebna nam je hrabrost - intelektualna, politička i lična - da prepoznamo da Zapad više nije uzor koji treba slijediti i da pokažemo da postoji bolji način'."

Trump već dugo, a ovoga puta preko Orbána, snažno signalizira kako gleda na Evropu i na njenu budućnost. Problem je u tome što je Evropa sve to negirala i odbacivala i pokušavala od sebe same sakriti da će ovo biti tako radikalna administracija. Evropa je i sebe i nas decenijama ubjeđivala u predominaciju liberalne demokratije i sada je već duže vrijeme paralisana budući da željene promjene u političkoj kulturi ne može postići u tako kratkom vremenu.

Mi u Bosni i Hercegovini trebamo, međutim, biti vrlo zabrinuti.

Kako će se ova eksplicitna izjava – „mi želimo kršćansku Evropu – izrečena usred Bijele kuće, odraziti na politiku lidera na Balkanu koji su pod snažnim uticajem Orbána, poput Milorada Dodika ili Dragana Čovića.

Orbánov novi vokabular možemo pratiti još od njegove surove izjave iz 2023, kada se retorički zapitao: „Šta ćemo sa dva miliona muslimana u Bosni i Hercegovini“. Izvjesno je da će ovaj vokabular sada, poslije podrške u Bijeloj kući, biti upotrebljen kako za dalju marginalizaciju Bošnjaka tako i za dalju fragmentaciju zemlje.

Naravno da će različiti segmenti našeg društva različito reagirati na dalju marginalizaciju i ponižavanje Bošnjaka ali, ostaje jedan zajednički nazivnik u njihovoj reakciji – rast ogorčenja i nastavak političke paralize i konfuzije u pronalasku adekvatnog odgovora na ovaj potpuno novi desničarski vokabular.

Orbánova objava o „kršćanskoj Evropi“ ovoga puta utoliko je opasnija budući da svoju podršku nalazi u službenom kontekstu Bijele kuće i normalizira se kao sastavni dio tekućeg diplomatskog rječnika.

Sve je više dokaza kako se Orbánova priča o „ugroženim kršćanima“ kod nas koristi kao alatka za postizanje dobro poznatih ciljeva „stvaranja kršćanske Evrope“ na temeljima fragmentirane zemlje i fragmentiranog kontinenta.