Upozorenje iz Brisela: Oglašavanje telekoma i javnih firmi narušava integritet medija

U analizama stanja medijskih sloboda i položaja medija u nekoj zemlji često se zanemari ekonomski ugao. Evropska komisija je u ovogodišnjem Izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine otvoreno i jasno iznijela nekoliko opaski o medijskom ekosistemu Bosne i Hercegovine.

Komisija podsjeća da u Bosni i Hercegovini ne postoji zakon o transparentnosti medijskog vlasništva, ni o sprečavanju skrivene koncentracije, ni o transparentnosti javnog oglašavanja, ni o kriterijima za dodjelu medijskih subvencija.

Nadalje, netransparentno i arbitrarno finansiranje medija iz javnih budžeta na različitim nivoima vlasti, uz smanjenje sredstava stranih donatora, ključni je rizik za medijske slobode i utječe na uređivačku nezavisnost.

Komisija direktno i otvoreno ističe da oglašivačka praksa javnih kompanija, poput telekoma, i oglašivačkih agencija povezanih s političkim strankama nastavlja štetiti integritetu medija.

Upravo zato je jedan od zadataka koji Komisija predlaže BiH za narednu godinu: usvojiti zakone o kriterijima za javno oglašavanje. Također traži, kao i ranije, usvajanje zakona o transparentnosti medijskog vlasništva te dekriminaliziranje klevete.

Komisija se osvrće na dinamiku u medijskom sektoru nakon smanjenja stranih donacija. Podsjeća da je Udruženje BH Novinari zabilježilo u 2025. najveći broj otkaza novinarima zbog povlačenja donatora.

Komisija podsjeća da javni servisi nemaju stabilno finansiranje i da je BHRT u ozbiljnoj opasnosti od gašenja. Lokalni emiteri koje finansiraju kantoni i općine ostaju pod političkim pritiskom. Prema mapiranju Vijeća za štampu iz 2025, 60 posto informativnih portala radi bez potpunog impresuma, dakle bez podatka ko ih posjeduje i ko odgovara za sadržaj.