Ni radnici ni poslodavci nemaju više jedinstven stav o neradnoj nedjelji

Gotovo dvije godine nakon uvođenja neradne nedjelje u trgovinama u Federaciji BiH, sve su glasnije najave mogućih promjena, piše Večernji list u današnjem štampanom izdanju, oslanjajući se na izjavu predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH Samira Kurtovića.

Večernji list ističe da konačna odluka još nije donesena, ali da se pitanje ponovo otvara uoči mogućih promjena. Navodi i da bi se o konačnim uvjetima i izuzećima tek trebalo razgovarati, a da bi se pitanje nakon formiranja nove Vlade Federacije moglo ponovo naći pred Ekonomsko-socijalnim vijećem.

Također, izdvaja i da je jedna od mogućih opcija omogućavanje rada nedjeljom malim privatnim trgovinama, dok bi veliki trgovački lanci i dalje bili obuhvaćeni zabranom. Prema tom modelu, piše dalje Večernji, vlasnici malih trgovina mogli bi sami raditi u svojim objektima ili organizirati posao tako da ga obavljaju članovi porodica.

Dodaje se da ni među zaposlenima ne postoji jedinstven stav te da jedni vide značaj u odmoru i obiteljskom životu, a da drugi smatraju da bi im rad nedjeljom, uz odgovarajuću naknadu omogućio povećanje mjesečnih prihoda.

Prema prijedlogu Saveza samostalnih sindikata, navodi se, dodatak za nedeljni rad iznosio bi najmanje 50 posto, a radnik koji radi nedjeljom imao bi slobodan ponedjeljak.

Za kraj Večernji ističe da će daljnji razvoj ovisiti o političkim dogovorima i razgovorima, te da do tada neradna nedjelja ostaje jedna od važnijih tema na presjeku radničkih prava, privrede i politike.

Kurtović za !Odgovor ističe da Savez nije zauzeo konačan stav po tom pitanju upravo iz razloga što nema jedinstvenog stava među radnicima, ali ni među poslodavcima.

„Suština je da najveći broj radnika i sada radi nedjeljom vezano za druga zanimanja, zdravstvo, policija, a da određeni broj koji radi u trgovini ne radi nedjeljom. Ono što je problem građanima, što smo mi mogli primijetiti je da jedan veliki broj građana žali što se ne radi nedjeljom jer moraju ići u Republiku Srpsku da bi mogli kupiti određene stvari“, naveo je Kurtović.

Ističe da je suština da se zaštite i poboljšaju prava radnika, te da je to važno.

Do sada opozicione stranke, Stranka demokratske akcije, Stranka za BiH i Demokratska fronta, u više navrata su kritikovali ovu mjeru uz najave da će nakon izbora ako uđu u vlast biti i ukinuta. O negativnim posljedicama pričali su i brojni analitičari. Isticali su pad rasta zaposlenosti, ali i šire negativne efekte na turizam i javne prihode, pad prihoda malih trgovina.

Neujednačena primjena zabrane rada nedjeljom u Federaciji Bosne i Hercegovine kritikovali su i federalni revizori navodeći da je dovela do različitih iskustava radnika, poslodavaca i građana te otvorila pitanje potrebe za jasnijim zakonskim rješenjima.

Resorni ministar Amir Hasičević (Naša stranka) na čiji prijedlog je i donesena odluka o neradnoj nedjelji nije promijenio svoj stav, kako nam je rečeno. Od njegovih koalicionih partnera jedino je ministar rada i socijalne politike Adnan Delić (NiP) javno kritikovao ovu odluku. Za sada nije poznato da li je došlo do promjene stavova među ostalim partnerima.