Građani Federacije sve manje troše na hranu i osnovne potrepštine

U Federaciji Bosne i Hercegovine se u prvih deset mjeseci ove godine kupovalo manje hrane i osnovnih svakodnevnih namirnica nego u istom periodu prošle godine, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Iako zbirni podaci o trgovini na malo pokazuju da je ukupni promet tek 0,3 ispod prošlogodišnjeg, kada se pogledaju oblasti trgovine dolazi se do zabrinjavajućih minusa.

Najveći pad bilježi sektor hrane i osnovnih namirnica, ono što se statistički zavodi pod „Nespecijalizirane prodavnice živežnim namirnicama“ i „Specijalizirane prodavnice živežnim namirnicama“.

U supermarketima i marketima ove godine je u prvih deset mjeseci došlo do pada prometa od 3,1 posto. Pad je još izraženiji u specijaliziranim prodavnicama hrane, kao što su mesnice ili pekare, gdje je zabilježen pad prometa od 7,8 posto.

Zabrinjavajući je pad vrijednosti potrošnje na hranu, imajući u vidu inflaciju i značajan rast cijena hrane. To znaci da su građani kupovali količinski znatno manje hrane.

Marketima i prodavnicama je od 17. novembra prošle godine zabranjeno raditi nedjeljom, ali je dozvoljeno raditi, među ostalima, benzinskim pumpama. Upravo ovaj sektor maloprodaje bilježi ogroman skok – maloprodaja je porasla za 6,2 posto.

Sličan rast bilježi i segment električnih aparata, namještaja i kućnih artikala, također za 6,2 posto. Iako ove kategorije manje od sektora hrane, njihov rast ublažava ukupni pad maloprodaje.

Većina drugih specijaliziranih trgovina bilježi slabije rezultate. Prodaja odjeće, obuće i tekstilnih proizvoda u prvih deset mjeseci manja je za 7,2 posto, dok promet kozmetičkih, medicinskih i ortopedskih proizvoda bilježi pad od 3,9 posto. Ostale specijalizirane trgovine zabilježile su još dublji pad, od 9,3 posto. Ovi trendovi pokazuju da su i povremene i svakodnevne kupovine bile skromnije nego prošle godine.

Kako smo ranije pisali, od februara 2025. u trgovinama je zaposleno manje ljudi u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. Štaviše, razlika u broju zaposlenih po mjesecima ove godine u odnosu na iste mjesece prošle godine se uvećavala tokom prvih devet mjeseci.

Kada se podaci sagledaju u cjelini, slika je jasna: ukupna maloprodaja ostaje blizu prošlogodišnjeg nivoa zahvaljujući rastu goriva i trajnih dobara, dok potrošnja hrane bilježi pad.

Građani su u 2025. trošili opreznije i selektivnije, a promet u trgovinama u koje ulazimo svakodnevno bio je slabiji nego u istom periodu prethodne godine.