Sinoć je na Bosanskohercegovačkoj radio-televiziji (BHRT) trebala biti održana debata kandidata za člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka. Ali na kraju se pojavio samo jedan kandidat, Semir Efendić. Tako je debata formalno održana, ali suštinski - nije, jer su izostali aktuelni član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, te njegovi protukandidati Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić.
Najviše pažnje je izazvala činjenica da je neposredno uoči debate Bećirović obavijestio BHRT da neće prisustvovati debati, zbog učešća na Generalnoj skupštini UN-a.
U javnosti je otvoreno pitanje zašto je tek dan prije, Bećirović javio BHRT-u da neće moći doći, ako je već odavno bilo poznato da se termin u UN-u poklapa sa onim na BHRT-u. Zašto Bećirović BHRT-u nije pravovremeno javio za sjednicu u UN-u kako bi termin debate bio pomjeren?
U isto vrijeme je objavljeno da je aktuelni član Predsjedništva izbjegao debatu i na privatnoj televiziji N1, iako je u to vrijeme bio u Bosni i Hercegovini. Navedeno se uklapa u njegovo četverogodišnje pravilo da ne daje intervjue medijima koji se kritički odnose prema njegovoj politici, što ranije nije bila praksa kod članova Predsjedništva.
Sve ukazuje na to da je Bećirović ciljano izbjegao debatu na državnoj televiziji, pokazujući time da ne misli ništa dobro o građanima, javnom servisu ali ni o svojoj politici u protekle četiri godine, koju nije spreman braniti u suočenjima.
Borba sa zamišljenim protivnicima
U izjavi za !Odgovor, bivši urednik magazina Dani Senad Pećanin, koji je u svojoj karijeri radio brojne kritičke intervjue sa članovima Predsjedništva, ne libeći da im postavi najneprijatnija pitanja, stavlja u fokus nepojavljivanje Bećirovića, a ujedno problematizira i nepojavljivanje njegovog glavnog protukandidata Izetbegovića.
On smatra da je Bećirović i Izetbegović nisu pojavili u debatamani na N1 ni na BHRT-u, a, po ocjeni Pećanina, “prilično su jasni razlozi takvog omalovažavanja građana BiH, glasača”.
”Što se tiče Bećirovića, paradoksalno je, ali oni koji su ga savjetovali da ne ide u bilo kakvo javno pojavljivanje koje nije prethodno režirano - dobro su učinili! Naime, svjesni su da Bećirović ne može ponuditi objašnjenje za svoje mnoge katastrofalne odluke - od preglasavanja Komšića sa Cvijanovićkom i davanja mandata Borjani Krišto, preko prijedloga Donalda Trumpa za Nobelovu nagradu za mir u trenutku dok se odvija genocid u Gazi koji je omogućio upravo Trump, do činjenice da su on i Trojka skoro doveli do gašenja BHRT uskraćivanjem finansiranja, za razliku od Čovićeve TV Herceg-Bosne koju su nagradili milionima maraka poreskih obveznika”, kaže Pećanin.
On dodaje da je “od svih uobičajenih načina nadmetanja sa političkim rivalima i komuniciranja sa novinarima, Bećirovića sposoban samo za ‘karate kate’: borbu sa zamišljenim protivnicima”.
”Teško je naći sličan primjer da političar četiri godine obavlja najvišu funkciju u državi, a da nije u stanju niti jednom odgovoriti na pitanja novinara koja nije unaprijed odobrio, niti debatirati sa politickim oponentima.
Pećanin kaže da je Bakir Izetbegović “pobjegao od debata od straha da ne prođe kao Joe Biden u debati sa Donaldom Trumpom”.
”Razumljivo mi je što je izbjegao Efendića: nakon debate bi postalo jasno da se zbog godina i psihofizičkog stanja mora povući u korist Efendića ili će doživjeti izborni debakl, o čemu govore i njegovi najbliži suradnici, ali ne smiju da mu kažu. No, Izetbegoviću još uvijek nije kasno ni za povlačenje u korist Efendića, ni za debakl”, zaključuje Pećanin.
Namješteni scenarij i odgovornost BHRT-a
O Bećirovićevom izbjegavanju debate, urednik portala Istraga Avdo Avdić, u izjavi za !Odgovor, kaže da osim Bećirovića odgovornost snosi i državni javni servis.
“Debata na BHT-u je namještena. Zamislite, imate 30 dana kampanje i vi odlučite napraviti suočavanje tačno onog utorka koji (četvrtog u septembru) je već pet godina formalno dan obraćanja zvaničnika na Generalnoj skupštini UN-a. Dakle, zna se već davno da će Denis Bećirović baš tog dana govoriti u UN-u. I BHRT baš tog dana organizuje debatu za članove Predsjedništva iz reda Bošnjaka. Šta je cilj? Cilj je da se Denis Bećirović prikaže kao državnik, a svi ostali kandidati kao politikanti kojima je cilj samo borba za poziciju. Cilj BHT-a i nije bila debata u kojoj će učestvovati svi kandidati. I potpuno je razumljivo da su Radončić i Izetbegović odbili doći”, kaže Avdić.
Avdić dodaje da je zamišljeni scenarij bio da “debata u kojoj se opozicija svađa međusobno, a onaj koji drži poziciju ne učestvuje u raspravi o svojim potezima”.
“Naravno, pravo Denisa Bećirovića je da ne učestvuje u kampanjama, ali BHRT nema pravo da državnim novcem pogoduje bilo kojem kandidatu”, kaže Avdić.
Svi znaju da Bećirović izbjegava medije
Na debatu se, na društvenim mrežama, osvrnula i Emela Burdžović, još jedno poznato lice bh. novinarstva.
“Činjenica je da Denis Bećirović u pravilu izbjegava medije. To sve kolege i kolegice znaju. Valjda on najbolje zna zašto. Kao što i Bakir Izetbegović bira i probira. Mora da je neko pametan pored njih procijenio da je tako ipak manja steta”, napisala je Burdžović.
Burdžović je čak ismijala tezu da Bećirović u vrijeme debate obavlja važne državničke poslove, tako što je njegovo učešće na sjednici u UN-u u New Yorku stavila u kontekst sastanka, koji članica Predsjedništva Željka Cvijanović održala u Washingtonu, u Bijeloj kući, sa šeficom kabineta Donalda Trumpa Susie Wiles.
“Stvarno smo bezobrazni što kritikujemo, on [Bećirović, op. a.] je sigurno otišao da se vidi sa Trumpovom šeficom kabineta. A ne, to je Željka Cvijanović. Neko bi pomislio da ne poštuju javni servis koji propada. A ne, i to je Željka Cvijanović. Joj mene”, zaključila je Burdžović svoj osvrt u ironičnom tonu.